Iako medicina još nije na tragu univerzalnom lijeku koji će spriječiti prehlade, dobra prevencija spašava od iritantna šmrcanja i grlobolje.
Naučnici opravdano ističu važnost higijene ruku. Da bi bacili dospjeli na rukohvate, telefonske slušalice ili šteke, dovoljno je da prehlađeni rukom dotakne nos i prenese hiljade “malih napasti” koje jedva čekaju da ih neko pokupi.
Zato se najbolje naoružati praktičnim dezinfekcijskim maramicama i vodicama u spreju. Njemački se naučnici kunu u moć saune, a idealno ju je upotrebljavati jedanput ili dvaput sedmično.
Vruć će zrak spržiti viruse koji ne mogu preživjeti na 80 stepeni. No sauna može biti opasna i za ljude pa se prije odlaska obvezno savjetujte s ljekarom. U odbrani od prehlade pomaže i žustro vježbanje koje “bilda” ćelije za odbranu protiv virusa, a znojenje preuzima ulogu čistača organizma.Ako se razbolite, a i radi prevencije, redovno zračite cijelu kuću. Hladnoća ljude drži unutra, a virusi i bakterije slobodno se množe i cirkuliraju u zatvorenom.
Suh zrak je plodno tlo za zaraze jer slabi prirodnu odbranu sluznice, komplikuje ili produžava bolest.
Osam čaša vode istjerat će toksine i pripremiti organizam za borbu, a kako biste bili sigurni da pijete dovoljno, pogledajte u WC šolju – ako je urin svijetao i proziran, na dobrom ste putu.
Ako se prehladite, pijte i više. Spavate li premalo, prehlada će se otegnuti, a kašalj i šmrcanje mogu trajati do nekoliko sedmica. Bez obzira na to da li se branite ili liječite, ojačajte imunitet najmanje sedmosatnim snom.
