Petak 13. datum je koji se u mnogim zapadnim kulturama smatra nesretnim. Ovo praznovjerje slično je vjerovanjima da lošu sreću donose crna mačka koja vam pređe put, prolazak ispod ljestava, otvaranje kišobrana u zatvorenom prostoru ili razbijanje ogledala.
Petak 13. nastupa kada trinaesti dan u mjesecu prema gregorijanskom kalendaru pada u petak. Pojavljuje se najmanje jednom, a najviše tri puta godišnje. U prosjeku se javlja svakih 212,35 dana.Strah od petka 13. kod nekih ljudi izaziva anksioznost, koja može uključivati fizičke simptome poput ubrzanog rada srca, znojenja, ubrzanog disanja ili drhtanja. Psihoterapeut Donald Dossey skovao je termin paraskevidekatriafobija, izveden iz grčkih riječi Paraskevi (“petak”), triskaideka (“trinaest”) i phobos (“strah”), kako bi opisao često paralizirajući strah koji pojedinci osjećaju u vezi s ovim datumom i postavio dijagnozu onima koji od njega pate.
Ovaj strah ponekad se dijagnosticira i kao frigatriskaidekafobija, naziv nastao spajanjem imena Frigg, nordijske božice po kojoj je petak dobio ime u engleskom jeziku, i termina triskaidekafobija, odnosno straha od broja 13.
Historija petka 13.
O petku 13. i njegovoj povezanosti s lošom srećom prvi put se pisalo u Francuskoj u 19. stoljeću. U članku italijanskog autora markiza de Salva, objavljenom 1834. godine u francuskom književnom časopisu Revue de Paris, spominje se sicilijanski grof koji je ubio svoju kćerku na petak 13. U članku pod naslovom “Le Chateau de Carini” stoji: “Uvijek su petak i broj 13 ti koji donose lošu sreću!”
Lik iz francuske pozorišne predstave iz iste godine, Les Finesses de gribouille, autora Claude-Louisa-Marieja de Rochefort-Luçaya i Philippe-Françoisa Pinela Dumanoira, kaže: “Rođen sam u petak, 13. decembra 1813. godine, i odatle potječu sve moje nesreće.”
Stephanie Hall, stručnjakinja Američkog centra za folklornu baštinu pri Kongresnoj biblioteci, navela je da prvo spominjanje ovog praznovjerja možda potječe od ideje da su petak i broj 13, svaki zasebno, nesretni. Pozivajući se na predstavu Les Finesses de gribouille, iznijela je i pretpostavku da se praznovjerje možda odnosilo samo na petak, 13. decembar, kao nesretan datum. Do sredine 19. stoljeća u Francuskoj su već bili česti primjeri povezivanja petka 13. s lošom srećom, prenosi Britannica.
Dokazi da se petak 13. u Americi smatrao nesretnim potječu s kraja 19. stoljeća, kada je William Fowler, nekadašnji kapetan vojske Unije tokom Američkog građanskog rata, osnovao Klub trinaestorice. Bilo je to ekskluzivno društvo koje je nastojalo razbiti praznovjerne tabue povezane sa srećom.Religija i mitologija
Stručnjacima je teško precizno odrediti porijeklo praznovjerja o petku 13. u mitologiji. Ipak, i broj 13 i petak već se dugo smatraju nesretnim u pojedinim kulturama.
Povezivanje broja 13 s nesrećom može se pratiti do nordijske mitologije i priče o Lokiju, nordijskom bogu nestašluka, koji je nepozvan došao na gozbu u veličanstvenu dvoranu Valhalle. Prema toj priči, na gozbi je prvobitno bilo prisutno 12 bogova, ali Loki dolazi nepozvan i postaje trinaesti. Potom prevari slijepog boga Höda da strijelom pogodi svog brata Baldera, boga svjetlosti i dobrote.
U kršćanstvu je povezanost broja 13 s nesrećom dodatno učvršćena pričom o Posljednjoj večeri. Učenik Juda Iskariotski, čija je izdaja dovela do Isusovog raspeća sljedećeg dana, na Veliki petak, često se opisuje kao trinaesti gost.
I biblijske priče doprinijele su povezivanju petka s nesrećom. Vjeruje se da su Adam i Eva upravo u petak pojeli zabranjeni plod s drveta spoznaje i počinili prvi grijeh. Također se govori da je petak bio dan kada je Kain ubio Abela, kada je uništen Solomonov hram i kada je počeo veliki potop.
Popularna kultura i druge zemlje
Povezanost petka 13. s lošom srećom poznata je širom svijeta. Njegovoj prepoznatljivosti dodatno je doprinijela filmska franšiza “Petak 13.”, koja obuhvata 12 filmova, od kojih je prvi objavljen 1980. godine.
Iako mnogi znaju za ovo praznovjerje, pojedinosti se razlikuju od zemlje do zemlje. U Španiji i Grčkoj nesretnim se smatra utorak 13, jer spaja simboliku Marsa, rimskog boga rata po kojem je nastala španska riječ martes, odnosno utorak, s brojem 13.
U Italiji petak 17. kod nekih izaziva strah jer se slova rimskog broja 17, XVII, mogu presložiti u latinsku riječ vixi, koja znači “Moj život je završen”.
U Japanu i Kini nesretnim se smatra 4. april, odnosno četvrti dan četvrtog mjeseca, jer izgovor broja četiri zvuči slično riječima za smrt u japanskom i kineskom jeziku.
