Nakon Općih izbora 2026. godine političke stranke u Federaciji BiH više neće moći godinama odgađati formiranje nove Vlade, dok bi dotadašnji saziv u međuvremenu nastavio obavljati funkciju tokom cijelog novog mandata.
Ustavne izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt uvele su jasne rokove za formiranje vlasti, ali i mehanizam koji predviđa prijevremene izbore ukoliko se iscrpe svi pokušaji dogovora.
Problem dugotrajnog formiranja vlasti već je bio izražen nakon izbora 2018. godine. Tada nova Vlada FBiH nije formirana, zbog čega je sastav imenovan još 2015. godine ostao na funkciji sve do 2023.
Nakon nove blokade poslije izbora 2022. godine, Schmidt je 27. aprila 2023. donio odluku kojom je omogućeno deblokiranje procesa imenovanja Vlade FBiH. Istovremeno je uveden mehanizam koji bi trebao spriječiti ponavljanje višegodišnjih blokada u budućnosti.
Amandman CXXXI stupio je na snagu 1. maja 2024. godine.
Rokovi za vlast
Nova procedura ne znači da bi se nakon prvog neuspjelog pokušaja automatski išlo na izbore. Ustav predviđa nekoliko faza kroz koje politički akteri mogu pokušati postići dogovor.
Prvi korak je da predsjednik FBiH odredi kandidata za mandatara za kojeg postoji realna mogućnost da dobije podršku u Parlamentu. Nakon toga slijedi pokušaj imenovanja Vlade uz saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika Federacije.
Za postizanje takve saglasnosti predviđen je rok od 30 dana. Ukoliko dogovor izostane, predsjedniku FBiH ostaje još jedan rok od 30 dana za novi pokušaj.
Ako ni tada ne bude potrebne saglasnosti, aktivira se dodatni ustavni mehanizam. Predsjednik FBiH može predložiti sastav Vlade uz podršku samo jednog potpredsjednika.
Takva Vlada zatim mora dobiti potvrdu u oba doma Parlamenta FBiH, uz posebne ustavne uslove koji se odnose na glasanje u Domu naroda.
Izbori kao posljednja opcija
Ukoliko nijedan od predviđenih pokušaja ne rezultira imenovanjem i potvrđivanjem nove Vlade, posljedica više nije mogućnost da postojeći saziv ostane na funkciji godinama.
U tom slučaju Parlament FBiH i svih deset kantonalnih skupština smatraju se raspuštenima, nakon čega se raspisuju prijevremeni izbori za Predstavnički dom Parlamenta FBiH i kantonalne skupštine.
Nakon provedenih izbora dolazi i do promjene predsjednika i potpredsjednika Federacije, u skladu s novim sastavom zakonodavne vlasti.
To znači da će nakon izbora 2026. godine stranke imati određeni prostor za pregovore i više pokušaja uspostavljanja parlamentarne većine, ali više neće moći blokirati formiranje vlasti tokom kompletnog četverogodišnjeg mandata bez mogućnosti da građani ponovo izađu na izbore.
Važno je, međutim, da se ovaj mehanizam odnosi isključivo na Federaciju BiH. Amandman CXXXI uređuje proceduru izbora Vlade FBiH i ne propisuje isti model za formiranje Vijeća ministara BiH.
Vijesti.ba
