Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu i Evropska opservatorija za zdravstvene sisteme i politike prezentirali su najnoviji izvještaj, o stanju zdravstvenih sistema u 15 zemalja koje nisu članice Evropske unije, pod nazivom: Health Systems in Action Insights, pružajući sveobuhvatan pregled strukture zdravstvenih sistema, njihove efikasnosti i mogućnosti za poboljšanje.
Novi izvještaj o Bosni i Hercegovini nudi podatke i uvide u širok spektar pitanja, od finansiranja zdravstvenih sistema do trendova u zdravstvenoj radnoj snazi, pristupa zdravstvenom osiguranju i beneficijama, do očekivane životne dobi i incidencije nezaraznih bolesti.
Prema nalazima izvještaja, razlike u pristupima zdravstvenoj politici i nivoi decentralizacije u Bosni i Hercegovini doprinose značajnim nejednakostima. Iako su programi socijalnog zdravstvenog osiguranja obavezni u oba bh. entiteta i Brčko distriktu, pokrivenost osiguranjem je nepotpuna, ostavljajući veliki dio stanovništva s ograničenim ili nikakvim pristupom javnozdravstvenoj zaštiti. Održivost javne potrošnje na zdravstvo ostaje zabrinjavajuća, pri čemu “plaćanja iz džepa” čine 31 posto ukupnih zdravstvenih izdataka. Izazovi poput starenja zdravstvene radne snage i emigracije zdravstvenih radnika još nisu strateški adresirani.
Specijalni predstavnik SZO-a u Bosni i Hercegovini Erwin Cooreman ističe da stope smrtnosti općenito opadaju, ali je pandemija COVID-19 prouzrokovala značajan porast dodatnih smrtnih slučajeva.
Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu i Evropska opservatorija za zdravstvene sisteme i politike prezentirali su najnoviji izvještaj, o stanju zdravstvenih sistema u 15 zemalja koje nisu članice Evropske unije, pod nazivom: Health Systems in Action Insights, pružajući sveobuhvatan pregled strukture zdravstvenih sistema, njihove efikasnosti i mogućnosti za poboljšanje.
Novi izvještaj o Bosni i Hercegovini nudi podatke i uvide u širok spektar pitanja, od finansiranja zdravstvenih sistema do trendova u zdravstvenoj radnoj snazi, pristupa zdravstvenom osiguranju i beneficijama, do očekivane životne dobi i incidencije nezaraznih bolesti.
Prema nalazima izvještaja, razlike u pristupima zdravstvenoj politici i nivoi decentralizacije u Bosni i Hercegovini doprinose značajnim nejednakostima. Iako su programi socijalnog zdravstvenog osiguranja obavezni u oba bh. entiteta i Brčko distriktu, pokrivenost osiguranjem je nepotpuna, ostavljajući veliki dio stanovništva s ograničenim ili nikakvim pristupom javnozdravstvenoj zaštiti. Održivost javne potrošnje na zdravstvo ostaje zabrinjavajuća, pri čemu “plaćanja iz džepa” čine 31 posto ukupnih zdravstvenih izdataka. Izazovi poput starenja zdravstvene radne snage i emigracije zdravstvenih radnika još nisu strateški adresirani.
Specijalni predstavnik SZO-a u Bosni i Hercegovini Erwin Cooreman ističe da stope smrtnosti općenito opadaju, ali je pandemija COVID-19 prouzrokovala značajan porast dodatnih smrtnih slučajeva.
– Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i invaliditeta, dok rak doprinosi preranoj smrtnosti kod odraslih. Faktori rizika kao što su pušenje, loša ishrana i hipertenzija i dalje predstavljaju velike javnozdravstvene izazove – kazao je.
Izvještaj, koji se oslanja na iskustva iz pandemije COVID-19, donosi najbolje prakse i nove inovacije za ubrzanje napretka prema jačim i otpornijim zdravstvenim sistemima.
