Negativan prirodni priraštaj u BiH nastavljen je i u prvoj polovini 2026. godine, kada je umrlo gotovo 6.000 ljudi više nego što je rođeno.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tokom prvih šest mjeseci ove godine rođene su 11.604 osobe, dok je u istom periodu zabilježeno 17.568 umrlih. To znači da je broj umrlih bio za 5.964 veći od broja rođenih.Ipak, podaci pokazuju da je broj rođenih povećan u odnosu na isti period prošle godine. U prvih šest mjeseci 2025. godine rođena je 10.831 osoba, pa ovogodišnji rezultat predstavlja rast od 7,14 posto.Istovremeno je smanjen broj umrlih. U prvoj polovini prošle godine umrle su 18.162 osobe, dok je ove godine zabilježeno 17.568 smrtnih slučajeva, što predstavlja pad od 3,27 posto.
Negativan prirodni priraštaj traje godinama
Demograf Aleksandar Majić za „Nezavisne novine“ navodi da se negativan prirodni priraštaj u BiH mogao naslutiti još osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je počeo gubitak fertilnog kontingenta, a kasnije su problem dodatno produbili iseljavanje i smanjenje broja rođenih.
Podsjeća da Republika Srpska negativan prirodni priraštaj bilježi od 2002. godine, dok je takav trend u Federaciji BiH prisutan od 2013. godine.
Majić smatra da je negativne demografske trendove teško potpuno zaustaviti, ali da ih je moguće ublažavati dugoročnim i sistemskim mjerama. Kao primjere navodi besplatne udžbenike za osnovce, finansiranje produženog boravka djece u školama i druge oblike podrške porodicama.
Prema njegovoj ocjeni, jednokratne novčane mjere ne mogu donijeti dugoročne rezultate bez šire demografske i socijalne politike.
Manje sklopljenih brakova, ali i razvoda
Statistički podaci pokazuju i pad broja sklopljenih brakova u Bosni i Hercegovini.
Tokom prvih šest mjeseci 2026. godine sklopljen je 5.921 brak, što je za 3,39 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno je zabilježeno 849 razvoda, što predstavlja smanjenje od 15,86 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2025. godine.
Psihologinja i sistemska porodična psihoterapeutkinja Maja Savanović Zorić navodi da se odnos prema braku posljednjih godina mijenja, te da sve više ljudi sklapanje braka odgađa ili ga ne smatra nužnim životnim korakom.
Među razlozima izdvaja ekonomsku nesigurnost, otežano osamostaljivanje mladih, ali i promjenu prioriteta, jer se veća pažnja posvećuje obrazovanju, karijeri i ličnom razvoju.
Na odluke mladih, prema njenim riječima, utiču i iskustva prethodnih generacija i veliki broj razvoda, zbog čega dio njih opreznije pristupa braku i zasnivanju porodice.
