Priča o izgradnji brze ceste od Sarajeva do Tuzle traje godinama, a uvertira u rješavanje putne blokade tek sad se nazire, izdvajanjem 4,5 miliona KM iz federalnog budžeta. Ovaj projekat je značajan za mnoge segmente, a prvi radovi na terenu mogli bi uslijediti tek za dvije godine.
Naime, među 50 amandmana na budžet Federacije BiH našao se i onaj koji se odnosi na izdvajanje četiri i po miliona maraka za “izradu glavnog projekta za izgradnju brze ceste Sarajevo – Tuzla”.
Ovaj, kao i ostale amandmane usvojio je prvenstveno Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (PFBiH), a zatim i federalni Dom naroda. Time su se stekli uslovi za konkretno pokretanje priče kao uvrtire u radove na terenu, koji bi, izvjesno mogli početi za dvije godine.
Spajanje najjačih ekonomskih sredina
Predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mirjana Marinković Lepić u razgovoru za Klix.ba kaže da bi se izgradnjom brze ceste spojile dvije najjače ekonomske i najmnogoljudnije sredine u Federaciji BiH, čime bi se pružila prilika za dodatno jačanje ekonomskih veza i ubrzavanje ekonomskog rasta i razvoja tog entiteta. U prilog tome, ona navodi nekoliko činjenica.
“U Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu živi blizu 40 posto stanovnika Federacije. U prošloj godini je u ova dva kantona prikupljeno gotovo 55 posto javnih prihoda Federacije. Tuzlanski i Kanton Sarajevo zapošljavaju oko 46 posto od ukupnog broja radnika u Federaciji. U ova dva kantona zajedno registrovano je nešto više od 43 posto vozila s područja Federacije. Također, građani oba kantona uplaćuju značajna sredstva za putarine, ali, bar kada je riječ o građanima Tuzlanskog kantona, od toga nisu vidjeli neku saobraćajnu infrastrukturnu korist”, kaže Marinković – Lepić.
Smatra da je važno spomenuti i to da bi se ova brza cesta spajala na brzu cestu Tuzla – Doboj u blizini Međunarodnog aerodroma Tuzla, čime bi se dobila direktna veza između dva međunarodna aerodroma, odnosno onog u TK i onog u Sarajevu.
“Osim što bi se spojili Sarajevo i Tuzla, jedni drugima bili bi približeni i drugi gradovi. Tako bi se, na primjer, Tuzla spojila sa Kladnjom , Živinicama, kao i drugim gradovima na području Tuzlanskog kantona. Putovalo bi se znatno brže i kraće. Treba također znati da su sredstva izdvojena za izradu idejnog projekta sa elementima glavnog projekta. Dakle, to je prva faza projekta. Koliko je meni poznato, plan, koji još nije striktno definisan, je da se u naredne dvije godine završi izrada planske dokumentacije, a onda da se krene s gradnjom. Vjerujem da će tako i biti”, navodi Marinković – Lepić.
Kanton koji je prepoznatljiv po lošim cestama
Tuzlanski kanton godinama je prepoznatljiv po lošoj putnoj infrastrukturi, od koje najveću štetu trpe privrednici. Kočnica je to za nesmetano obavljanje trenutnih aktivnosti, ali i dodatno unapređenje poslovanja.
Privredno je najpotentniji i s najviše izdvajanja za izgradnju novih puteva, ali do danas nije dobio nijedan autoput ili autocestu. Svi oni koji putuju iz Tuzle ka Sarajevu i obratno prilikom pripremanja za vožnju opravdano osjećaju grč u stomaku, zbog prilično loše putne infrastrukture.
“Pozitivno je što se nakon višegodišnje priče počelo konkretno djelovati, međutim, treba naglasiti da su četiri i po miliona maraka nedovoljna za izradu glavnog projekta. Nakon idejnog rješenja, koji je veoma važan, dobit ćemo putokaz te okvirnu cijenu izrade glavnog projekta. Projekat je od velikog značaja jer će najmnogoljudniji kanton u FBiH biti povezan sa Sarajevskim kantonom, kao administrativnim centrom naše države”, kaže za Klix.ba ministar trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona Mustafa Šakić.
Da su tuzlanski privrednici u veoma lošem položaju svjedoči i Šakić.
“Na relaciji Tuzla – Sarajevo svakodnevno imamo protok velikog broja ljudi i količinu roba, a prolaskom postojećom cestom svjedočimo njihovom veoma lošem stanju i ogromnim gužvama. To prijevoznicima oduzima mnogo vremena, što se na kraju odražava i na amortizaciju jer su troškovi privrednika znatno veći. Nadam se da će točak biti konačno pokrenut te da ćemo u dogledno vrijeme imati tu brzu cestu od koje će benefite osjetiti svi pa i država u cijelosti”, navodi Šakić.
Duže putujete automobilom od Tuzle do Sarajeva nego avionom do Dortmunda
Realizacija ovog projekta bila bi značajna i u kontekstu daljeg razvoja Međunarodnog aerodroma Tuzla.
“Taj infrastrukturni projekat je od velikog značaja za sve grane privrede, kao i za Međunarodni aerodrom Tuzla jer bi se mnogi putnici znatno više odlučivali za letove sa našeg aerodroma. Mnogi korisnici naših usluga dolaze iz Sarajeva, Mostara pa čak i Hrvatske te Crne Gore, a upravo koriste tu dionicu puta. Ljudi se vrlo često žale na težak put i period koji provedu u vožnji te smo nerijetko imali i njihova kašnjenja. Sada imamo situaciju da naš let do određene evropske destinacije traje sat i po (naprimjer do Dortmunda, op.a.), dok od Sarajeva do aerodroma od dva i po do tri sata”, kaže za Klix.ba direktor tuzlanskog aerodroma Dževad Halilčević.
Ova brza cesta dovela bi i do veće zainteresiranosti stranih investitora koji trenutno obilaze najmnogoljudniju regiju u Federaciji Bosne i Hercegovine, što dodatno ukazuje na važnost što brže realizacije projekta, koji bi, nepobitno utjecao i na dalji razvoj privrede u cijeloj našoj zemlji.
(Klix)
