Danas je godišnjica bitke na Brčanskoj Malti, koju u Tuzli smatraju najvažnijom za odbranu grada soli.
Tog 15. maja 1992. godine rezervisti JNA i paravojne srpske snage prekršili su dogovor o povlačenju iz kasarne Husinska buna. Započela je pucnjava u kojoj su pripadnici rezervne policije i Teritorijalne odbrane porazili neprijatelja.
Ovaj događaj se, kao i brojni drugi u našoj zemlji, godinama politizira i iskrivljuje – odbrana grada se želi predstaviti kao zločin, a žrtva kao krivac. U tom optuživanju je nastradao i nedužni Ilija Jurišić, kojeg su godinama progonili beogradski sudovi i koji, iako potpuno nevin, morao dokazivati da nije kriv.
Jurišić je svjedočio da je toga dana primio obavijest sa terena da je iz kolone otvorena vatra na policijske patrole i okolne zgrade, nakon čega je tuzlanskim policajcima iz komande data dozvola da “na vatru odgovore vatrom”. Tom je prilikom došlo do zapaljenja kamiona, u kojima su stradali vojnici, kojima je komandovao Mile Dubajić.
Ovaj datum obilježava se kao početak odbrane Grada Tuzle i tog dijela Bosne i Hercegovine. Prema podacima Fondacije Istina, pravda, pomirenje u sukobu na Brčanskoj Malti poginula su tri pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla i 33 vojnika JNA iz kolone.
Selim Bešlagić, predsjednik Kriznog štaba općine Tuzla, u saopćenju od 16. maja 1992, poslanom u 5.30 sati govori o teškom incidentu u Tuzli. On je naveo da je vojna kolona izlazeći iz kasarne ka svom odredištu u pravcu Bijeljine, u naselju Brčanska Malta, otvorila vatru na građane, koji su se nalazili na ulici i trotoaru i obližnjim zgradama.
– Kolona od više vozila prevozila je minsko – eksplozivna sredstva i municiju. Vozila nisu bila propisno obilježena za prijevoz eksploziva. Kada je već izgledalo da se kolona upućuje u cijelosti prema svom odredištu u pravcu Bijeljine, jedno vozilo je izašlo iz kolone i pošlo u drugom pravcu od onoga u kojem je kolona trebala ići. Zadnje vozilo kolone u isto vrijeme otvorilo je vatru. Snage odbrane su odgovorile na vatru. Pretposljednje vozilo se zapalilo, te je došlo do eksplozije, a zatim se požar prenio i na grupu motornih vozila ipred njega, što je prouzrokovalo lančane eksplozije i požar većih razmjera – napisao je između ostalog Bešlagić.
Slučaj, poznat kao “Tuzlanska kolona”, bio je predmet nekoliko sudskih procesa.
Prvi predmet su pokrenuli preživjeli učesnici kolone, koji su 1999. godine preko Saveza logoraša RS-a predali dokumentaciju Haškom tribunalu. Haški tribunal je predmet vratio u nadležnost pravosuđa BiH, nakon čega je Okružno tužilaštvo u Bijeljini pokrenulo postupak. Predmet je potom prebačen u nadležnost Tužilaštva BiH, da bi ono 2009. godine obustavilo istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih.
Ipak, najpoznatiji proces u ovom slučaju bio je onaj koji je vođen pred pravosuđem Republike Srbije. Apelacioni sud u Beogradu 2016. pravosnažno je oslobodio ratnog savjetnika načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Tuzla Iliju Jurišića optužbe da je naredio napad na vojnike JNA.
Jurišić je prethodno prvostepenom presudom Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu 2013. godine bio osuđen na 12 godina zatvora. U obrazloženju odluke Apelacioni sud napominje da je “dokazanost navoda iz optužnice Tužilaštva za ratne zločine ostala na razini sumnje”, te da je prvostepena presuda bila donesena na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Nakon ocjene i analize izvedenih dokaza, Sud je zaključio kako nije bilo neposrednih dokaza da je Jurišić počinio krivično djelo za koje je optužen.
Prije tačno 32 godine branioci BiH izvojevali su prvu veću pobjedu u toku agresije na našu zemlju. Na današnji dan 1992. godine odbranjena je Tuzla, zahvaljujući pobjedi u bici na Brčanskoj malti.
Tog 15. maja 1992. godine, u skladu sa ranije postignutim dogovorom sa braniocima Tuzle, pripadnici 92. motorizovane brigade JNA su krenuli da napuste Tuzlu. Kolona vozila je krenula iz kasarne, a u njoj su bili naoružani pripadnici JNA. U koloni su, suprotno pravilima, bili i kamioni na kojima su zajedno transportovani eksploziv, gorivo i ljudi. Kada je kolona došla do Brčanske malte u centru Tuzle iz nje je počelo pucanje po pripadnicima MUP-a RBiH koji su osiguravali nesmetan prolazak. Došlo je do razmjene vatre u kojoj je pogođen i kamion sa gorivom i eksplozivom. Došlo je do eksplozije koja je odnijela veći broj života.
U bici na Brčanskoj malti poginulo je 49 pripadnika JNA i četiri pripadnika MUP-a RBiH.
Srbija svo vrijeme, negirajući činjenicu da se radilo o sukobu dvije oružane formacije, ovu bitku pokušava predstaviti kao ratni zločin. Zbog toga je izdala niz potjernica za najvišim zvaničnicima Tuzle iz tog vremena. Među njima je bio i Ilija Jurušić, koji je uhapšen 2007. godine u Beogradu. U zatvoru je proveo tri i po godine. Dvije godine nakon hapšenja, 2009., osuđen je na 12 godina zatvora zbog navodnog ratnog zločina. Nakon žalbenog postupka poništena je prvostepena presuda, nakon koje je naređeno ponovno suđenje, kao i Jurišićevo puštanje na slobodu. U ponovljenom postupku Jurišić je oslobođen krivice.
Radio Feral/Faktor
