Pravoslavni vjernici širom svijeta danas obilježavaju Vaskrs, najveći i najznačajniji hrišćanski blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrću, dobra nad zlom i svjetlosti nad tamom.Ovaj blagdan zauzima centralno mjesto u hrišćanskoj vjeri i predstavlja vrhunac cjelokupnog liturgijskog ciklusa.
Vaskrs se slavi u znak sjećanja na vaskrsenje Isusa Hrista, događaj koji prema hrišćanskom vjerovanju potvrđuje njegovu božansku prirodu i donosi poruku spasenja svim ljudima. Upravo zbog toga, Vaskrs se smatra temeljem hrišćanske vjere i nade u život nakon smrti, ali i simbolom duhovne obnove svakog pojedinca.
Obilježavanju Vaskrsa prethodi višesedmični Vaskršnji post, vrijeme odricanja, molitve i unutrašnjeg preispitivanja. Tokom tog perioda vjernici nastoje očistiti duh i tijelo, kako bi praznik dočekali dostojanstveno i u miru. Poseban značaj ima i Velika sedmica, koja podsjeća na posljednje dane života Isusa Hrista, njegovo stradanje i raspeće.
Centralni događaj proslave jeste svečana vaskršnja liturgija, koja se služi u ranim jutarnjim satima ili već u ponoć. Tada vjernici uz molitvu i paljenje svijeća dočekuju vijest o vaskrsenju, što se smatra trenutkom posebne radosti i duhovnog uzdizanja.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Vaskrsa jeste farbanje i ukrašavanje jaja, koja predstavljaju novi život, obnovu i nadu. Posebno mjesto ima crveno jaje, koje simbolizira Hristovu krv i njegovo stradanje. U mnogim domovima zadržan je običaj međusobnog “tucanja” jajima, uz vjerovanje da ono koje ostane cijelo donosi sreću, zdravlje i blagostanje u narednom periodu.
Pored duhovnog značaja, Vaskrs je i vrijeme okupljanja, praštanja i jačanja porodičnih i prijateljskih veza. Trpeze su bogate tradicionalnim jelima, a porodice se okupljaju kako bi zajedno proslavile ovaj veliki praznik u atmosferi radosti i zajedništva.
