Dok su proljetni mjeseci obično vrijeme kada se tržište rada oporavlja i bilježi rast zaposlenosti, ove godine Federacija BiH bilježi zabrinjavajući pad. Prema podacima koje je objavila Porezna uprava FBiH, broj zaposlenih u entitetu je manji za 4.397 u odnosu na isti period prošle godine.
Ekonomisti upozoravaju da je stvarnost još gora od zvanične statistike, a neki od njih usude se tvrditi da je ovom negativnom trendu doprinio i član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini koji tretira zabranu rada nedjeljom.
Zašto je Orašje ekonomsko čudo?
Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije Parlamenta Federacije BiH za Faktor kaže da je evidentno da, shodno podacima Porezne uprave FBiH, kada je riječ o fiskalnom prometu, pored Vareša koji je imao izuzetnu investiciju, dominira Orašje i to sada već u kontinuitetu od početka godine.
– Zašto je Orašje ekonomsko čudo? Moguće i zbog izuzeća od zabrane rada nedjeljom. To se nekako zaboravlja – da jedan grad u FBiH normalno radi nedjeljom i posljedično ostvaruje izuzetan fiskalni promet. Da je riječ o političkom izuzeću, svjedoči i činjenica da se zahtjevi drugih gradova i općina samo čuvaju u ladici, bez odluke. To je sramotna diskriminacija naših građana i privrednika unutar FBiH – kazao je Čavalić.
– Trenutno u FBiH je zaposleno radnika otprilike koliko je radilo u aprilu prošle godine – navodi Čavalić, te napominje da Federacija BiH još uvijek „troši“ sezonski pozitivne mjesece (april, maj, juni i još ostaje juli).
– Drugim riječima, čak i uz uobičajeni sezonski rast zaposlenosti, brojke su ispod prošlogodišnjeg nivoa. A kada sezona prođe, pad bi mogao biti još izraženiji. Posebno zabrinjava podatak koji se odnosi na omjer zaposlenih i penzionera, jer je to direktna prijetnja održivosti penzionog sistema.
Penzioni sistem ugrođen!?
U 2018. godini imali smo 525.408 zaposlenih u FBiH. Tada je bilo 416.828 penzionera. Sada imamo 41.324 penzionera i 21.647 zaposlenih više. Dakle, trend je da na jednog novog zaposlenog u FBiH dolaze dva nova penzionera.
Drugim riječima, radna snaga ne raste brzinom koja bi mogla izdržati teret rastuće armije penzionera. Iako je omjer zaposlenih i penzionera trenutno stabilizovan (1,19:1), trend je dugoročno loš – naglašava Čavalić.
Iz Ministarstva trgovine Federacije BiH Faktoru su kazali da pitanje o manjem broju zaposlenih nije za njih, a da, što se tiče izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini koji tretira “rad nedjeljom”, još uvijek se čeka odluka Vlade FBiH.
Na upit Faktora šta je sa zahtjevima pet općina i gradova koji su tražili izuzeće od “neradne nedjelje”, iz Ministarstva ističu da zasad nema ništa, da se čeka odluka Vlade FBiH.
Zaposlenost
Faruk Hadžić, ekonomski stručnjak za Faktor, ističe da prema podacima o zaposlenosti u FBiH za prvih šest mjeseci možemo vidjeti, iako je prisutan rast zaposlenih, on još uvijek nije dovoljan da se nadoknadi pad koji je nastao od početka odluke, a kako je donesena odluka o povećanju minimalne bruto plaće u Federaciji BiH.
-Trendovi su takvi da će se do kraja godine zaposlenost u konačnici povećati, ali da će to biti ispod nivoa decembra 2024. godine. Teško je špekulisati kako će se kretati zaposlenost zbog nedavnog smanjenja doprinosa. Vidjećemo da li će se ti pozitivni efekti vidjeti i na trendu zaposlenosti – kaže Hadžić.
Reforme
Ističe da struka godinama upozorava na to što su tendencije i prije povećanja minimalne plaće, da u Federaciji BiH ne može doći do novog masovnijeg zapošljavanja, generalno, ako se na značajnim osnovama ne provede reforma poreskog sistema.
– To je što struka zagovara i moli godinama – da se na pravi način reforma poreskog sistema provede kako bi se proširila poreska baza, a poreska baza se širi sa povećanjem broja zaposlenih i kako bi se na taj način osigurali značajni finansijski efekti za same penzionere. Širenjem poreske baze osigurava se i veća naplata doprinosa – objasnio je Hadžić.
Dodaje da je istina da sada Federacija BiH ima značajan rast doprinosa u FBiH, ali to je zbog povećanja minimalne plaće i automatski linearnog povećanja i drugih plaća.
Nejednakost među općinama
Dodaje da su podaci vrlo interesantni kada je u pitanju promet preko fiskalnih uređaja za ovih prvih pola godine.
– Dakle, pored Orašja koje je sigurno na neki način iskorištava pozitivne efekte zato što ima izuzeće od “neradne nedjelje” za trgovine. Bitno je primijetiti da je, također, Široki Brijeg ostvario značajan rast. Oni su ušli u krug općina koje imaju preko milijardu KM prometa za ovih prvih pola godine u odnosu na prvih pola godine 2024. Zenica je također napravila dobar iskorak, ali ne možemo ne spomenuti Vareš.
