Najviše prosječne plate imaju zaposleni u Sarajevskom, a najniže oni u Srednjobosanskom kantonu. Osim menadžerskih zanimanja, među najplaćenijim su i zaposleni u IT industriji, te tehnologiji i razvoju, a najviše radnika nedostaje u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.
Najveće plate zabilježene su u najvećim gradovima BiH. Na prvom je mjestu Sarajevo, odnosno Kanton Sarajevo s prosječnom neto platom oko 1.550 KM, slijede Hercegovačko-nertvanski kanton s prosječnom platom od 1.327 KM i Bosansko-podrinjski s 1.225 KM.
S druge strane, najniže prosječne plate evidentirane su u Srednjobosanskom kantonu, gdje prosječna neto plata iznosi 1.030 KM, podaci su portala MojPosao.ba.Najviše i najmanje plaćena zanimanja
Prema podacima Plata.ba, platforme za istraživanje plata koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama, u nastavku teksta je pregled trenutno najplaćenijih zanimanja u posljednjih godinu dana uzevši u obzir prosječna mjesečna primanja.
Najniže plaćena zanimanja u Bosni i Hercegovini nalaze se pretežno u sektorima tekstilne, kožne i odjevne industrije, pomoćnim i niskokvalificiranim poslovima, te dijelom u zdravstvu i domaćinstvu.
– Ovi podaci ukazuju na to da zanimanja koja zahtijevaju nižu stručnu spremu ili manualne vještine često dolaze s nižim primanjima – kazala je Feni Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.
Poseban izazov, dodaje, leži u sektoru tekstilne industrije, gdje većina poslova spada u najniže plaćene, dok je dodatno opterećenje radnika vidljivo u nedostatku zaposlenih i povećanim obimima posla.
Po njenom mišljenju, u ovim sektorima potrebne su mjere za poboljšanje uvjeta rada i povećanje plaća kako bi se zadržala radna snaga i smanjio odliv radnika u inostranstvo.
Kaže kako je to naročito važno za zanimanja poput njegovatelja starijih osoba, gdje je povećana potražnja i u zemlji i u inostranstvu.
Nedostatak radne snage
Na pitanje gdje trenutno najviše nedostaje radnika, odgovara da se najveći deficit radne snage trenutno javlja u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.
Ovaj nedostatak najčešće je posljedica nekoliko ključnih faktora: nedovoljne kvalifikacije radne snage, kontinuiranog odliva radnika u zemlje Europske unije te globalne konkurencije, pojašnjava Jažić.
Nadalje navodi da je posebno izražen izazov u IT industriji, gdje međunarodne kompanije privlače domaće stručnjake pružajući im priliku za rad na globalnom tržištu, dok oni i dalje fizički borave u Bosni i Hercegovini.
MojPosao.ba nedavno je proveo istraživanje o tome koliko su zaposleni u BiH spremni otići raditi u regiji i koja financijska očekivanja imaju. Glavni razlozi za traženje posla izvan granica BiH, ali unutar regije, uključuju profesionalni razvoj, bolje radne uvjete i socijalnu sigurnost.
– Naši radnici traže konkurentne plaće, sigurnost posla i mogućnost profesionalnog usavršavanja od potencijalnih poslodavaca u zemljama regije. Slovenija i Hrvatska su među najpoželjnijim destinacijama za rad među radnicima iz Bosne i Hercegovine, a najveći broj ispitanika očekuje minimalnu platu u rasponu od 2000 do 3000 eura – ističe brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.
Upitana koliko u prosjeku u BiH žene manje zarađuju od muškaraca, kaže da u BiH, razlika u plaćama između muškaraca i žena iznosi približno 10 do 20 posto, ovisno o sektoru i vrsti posla.
Napominje kako razlozi za ovaj jaz često uključuju činjenicu da žene češće rade u sektorima s nižim prosječnim primanjima, rjeđe napreduju na rukovodeće pozicije i češće su podložne prekidima karijere zbog obiteljskih obaveza.
Također, prisutne su i određene nejednakosti u samom procesu određivanja plaća, gdje rodna diskriminacija može igrati ulogu.
– Prema podacima s platforme Plata.ba poredeći prosječne mjesečne plaće između muškaraca i žena, muškarci zarađuju 15,4 posto više od žena u posljednjih godinu dana – naglašava Jažić.
