U povratničkom naselju Mahala kod Kalesije obilježeno je 30 godina od prvog organizovanog povratka u Bosni i Hercegovini. Kulturno-historijsko-naučni program okupio je povratnike, predstavnike Islamske zajednice u BiH, institucija vlasti, naučne i medijske radnike, s ciljem očuvanja sjećanja na ljude koji su se 1996. godine vratili svojim domovima.
Mahala, zajedno sa Jusićima i Dugim Dijelom kod Zvornika te Svjetličom kod Doboja, ostala je simbol hrabrosti i odlučnosti ljudi koji su, nakon godina izbjeglištva, izabrali povratak i život na svom ognjištu.
Poseban doprinos programu dala je Almasa Hadžić, novinarka koja je tokom devedesetih godina pratila proces povratka i svojim izvještavanjem svjedočila o hrabrosti ljudi koji su se vraćali svojim domovima. Govoreći o događajima iz 1996. godine, podsjetila je na značaj povratnika i ulogu medija u dokumentovanju tog historijskog perioda.
Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar istakao je da je povratak proces koji zahtijeva kontinuiranu podršku institucija.
– Ljudi koji su se prije 30 godina vratili u Mahalu i druga povratnička mjesta bili su pioniri povratka u Bosni i Hercegovini. Njihova hrabrost i odlučnost obavezuju nas da i danas budemo uz povratnike i stvaramo uslove za dostojanstven život. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ostaje njihov partner i nastavit ćemo ulagati u infrastrukturu, razvoj i održivost povratka – rekao je ministar.
Tokom programa prikazani su arhivski snimci iz 1996. godine, predstavljena svjedočenja učesnika povratka, a o njegovom historijskom značaju govorio je prof. dr. Sead Selimović. Prisutni su se prisjetili i novinara Saliha Brkića, koji je svojim izvještavanjem ostavio vrijedan trag u bilježenju prvih dana povratka.
Sa skupa je upućena poruka da se sjećanjem na hrabrost prvih povratnika treba graditi budućnost u kojoj će ljudi moći ostati i živjeti na svom, bez potrebe da odlaze i jednog dana se vraćaju, saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.
Fena
