Realizaciju projekta Južna plinska interkonekcija “koči” pitanje državne imovine.
Ovo pitanje ponovo je isplivalo kao ključna prepreka za realizaciju strateških energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, među kojima se posebno izdvaja Južna plinska interkonekcija, zbog čega raste i interes međunarodne zajednice.
Iako su neki od federalnih parlamentaraca pokušali objasniti da problem ne bi bilo postavljanje cjevovoda ispod zemlje, nego samo gradnja plinskih elektrana, upućeni u zakon kažu da je državna imovina i pod zemljom i na zemlji te da to pitanje mora biti rješeno.Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini, koje već dvije decenije predstavlja jednu od ključnih političkih i pravnih blokada, ponovo je u fokusu.
Uprkos više pokušaja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, zakon nikada nije usvojen.
Šta se u međuvremenu dešavalo?
Ured visokog predstavnika je prije više od 20 godina donio zabranu raspolaganja državnom imovinom, čime je spriječeno njeno eventualno otuđenje, ali i faktički zamrznut prostor za investicije koje zahtijevaju jasne vlasničke odnose. Upravo taj aspekt sada dolazi u prvi plan.
Sagovornici Faktora ističu da je jedino ispravno rješenje i rješenje koje se može podržati princip da je država titular državne imovine, u skladu s presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali i precizno definisati način korištenja i upravljanja imovinom te omogućiti realizaciju strateških projekata.Među tim projektima posebno se izdvaja Južna plinska interkonekcija.
Upravo taj projekat i trenutno neriješeno pitanje korištenja državne imovine čini Amerikance zainteresovanijima nego inače za ovo pitanje, na kojem intenzivno rade.
Bez rješavanja pitanja državne imovine, realizacija ovakvih projekata suočava se s ozbiljnim pravnim i finansijskim preprekama, s obzirom na to da međunarodne finansijske institucije i investitori zahtijevaju potpuno jasne vlasničke odnose nad zemljištem i infrastrukturom.
Oglasili su se i iz OHR-a.
– Za trajno rješenje pitanja državne imovine potrebna je politička volja i spremnost na kompromis domaćih političkih aktera – rečeno je Feni iz Ureda visokog predstavnika (OHR).
Naime, veliki investiocioni projekti, u posljednjem slučaju Južna interkonekcija, dolaze u pitanje zbog neriješenog pitanja raspolaganja državnom imovinom.
U OHR-u kažu da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine bio vrlo jasan: država je nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za reguliranje pitanja državne imovine.
– Zabrana raspolaganja je, prije svega, sredstvo za zaštitu interesa države u ovom procesu i osiguranje poštivanja relevantnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji omogućava posebne izuzetke ukoliko se radi o javnom interesu i to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih i razvojnih projekata. Međutim, za trajno rješenje potrebna je politička volja i spremnost na kompromis domaćih političkih aktera – rečeno je u odgovoru OHR-a.
Šta je s Komisijom za pitanja državne imovine
Izvor Faktora ističe da bi problem mogla rješiti Komisija za pitanja državne imovine koja, nažalost, već dugo ne funkcionira, s obzirom na to da, kako ističe, RS ne želi da imenuje člana komisije.
Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je u medijima podsjetio da su već postojali mehanizmi koji su mogli biti iskorišteni, uključujući odluke njegovog prethodnika Paddyja Ashdowna.
– Imamo odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je nekoliko puta zatražio da država na svom nivou donese rješenje. Postoji mogućnost izuzetaka kada je riječ o javnom interesu, ali moje pitanje je zašto se ne formira Komisija koja bi odlučivala o tim izuzecima – rekao je Schmidt.
On je upozorio da zbog nepostojanja funkcionalne Komisije trpe lokalne zajednice, gradonačelnici i općine koji ne mogu realizovati infrastrukturne i industrijske projekte jer nemaju jasno definisan status imovine.
– To se može uraditi bez izmjena zakona, samo uz saglasnost Vijeća ministara BiH. Gdje je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u svemu ovome – upitao je tada Schmidt.
Stranka demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH), usaglasile su krajem marta stavove kada je riječ o pitanju državne imovine, poručujući da je njen vlasnik isključivo država Bosna i Hercegovina i da su sva drugačija rješenja neprihvatljiva.
Iz SDA su, reagujući na informacije da se u okviru međunarodne zajednice razmatraju modeli rješavanja ovog pitanja, naglasili da je prema Ustavu Bosne i Hercegovine država jedini vlasnik državne imovine, te da se kao takva mora upisati u zemljišne knjige, katastre i druge javne evidencije.
Istakli su da se upravljanje, korištenje i raspolaganje imovinom može urediti isključivo zakonom koji treba donijeti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, uz obavezno poštivanje Ustava i odluka Ustavnog suda B sne i Hercegovine.
– SDA ne prihvata bilo kakve prijedloge koji odstupaju od ova dva principa – poručeno je, uz dodatak da je, do donošenja zakona, potrebno formirati državnu komisiju koja bi odobravala pojedinačna izuzeća kako bi se spriječile blokade privrednog razvoja.
I Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, u nekoliko navrata je ponovio da ova stranka ima stav po tom pitanju kao SDA i SDP.
– Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove po puno pitanja. Treba zaštiti interes BiH, a to još treba omogućiti i svim drugim nivoima vlasti, u skladu s Ustavom. Odluka o državnoj imovini, kakva je sad, evidentno je prepreka investicijama širom Bosne i Hercegovine – naglasio je Čović.
