Sve se više jede izvan kuće i sve manje kuha, a izgubio se i zajednički porodični obrok, upozorila je mostarska nutricionistica Nevena Pandža.
Ona je dodala da je u istraživanju provedenom na 7.200 djece u mostarskim školama, 34 posto učenika imalo povećanu tjelesnu masu.
“Upravo naši mali interni upitnici pokazuju da se, u odnosu na preporuke mediteranske prehrane, jede mnogo manje voća i povrća, rjeđe se koristi maslinovo ulje, manje se jedu riba i grahorice, a češće su na meniju pohana i pržena jela, suhomesnati proizvodi te brza hrana”, rekla je Pandža u razgovoru za Fenu.
Kaže da se sve više jede izvan kuće, u pekarama i fast foodu, a sve manje kuha kod kuće, te da se izgubio i zajednički porodični obrok.
“Ono što sam ja provjerila i iščitala jest publikacija objavljena 2017. godine te novi podaci iz 2025. godine o uhranjenosti i posturalnom razvoju djece u gradu Mostaru. U istraživanju provedenom na 7.200 djece u mostarskim školama, 34 posto učenika imalo je povećanu tjelesnu masu, od čega je 18 posto imalo prekomjernu tjelesnu masu, a 16 posto bilo je pretilo”, ističe Pandža.
Naglašava kako dijete jede ono što mu odrasli kupuju i pripremaju.
“Mi, odrasli, kao i društvo, imamo odgovornost biti primjer, ne nužno samo kroz zabrane, nego kroz pozitivno okruženje i poticanje većeg unosa povrća, voća, cjelovitih žitarica, fermentiranih mliječnih proizvoda, grahorica, čorbi, ribe i orašastih plodova. Moramo uzeti u obzir i socioekonomske čimbenike, cijene hrane su znatno porasle, dok primanja roditelja nisu. Uvijek roditelje zamolim da pogledaju šta kupuju iz navike, koliko novca odlazi na “hranu za ponekad” u vidu slatkiša, sokova i grickalica, koliko kućnog budžeta odlazi na jedenje izvan kuće te što se sve može kupiti i za koliko obroka za isti taj novac u skladu s cjelovitom, lokalnom i sezonskom hranom, prilagođenom našem organizmu”, navela je Pandža.
Poseban problem predstavlja sjedeći način života, prekomjerno vrijeme pred ekranima i poremećen san, što stvara začarani krug loših navika, od preskakanja doručka do povećane potrebe za slatkim i “brzim” izvorima energije.
Kao rješenje nutricionistica ističe edukaciju, a ne restrikcije.
“Djeci se treba komunicirati zdrava, uravnotežena prehrana koja će biti strukturirana kroz više obroka tokom dana: tri glavna obroka i jednu do dvije užine, pri čemu će voda biti glavni izvor tekućine, a tjelesna aktivnost prirodna, kroz šetnju, igru, stepenice, a ne nužno samo kroz organizirani sport ili ples”, kazala je Pandža.
Smatra da su važni i roditelji, ali i sistem.
“Naš organizam ne voli zabrane. Mozak može povećati žudnju za određenom hranom ako je zabranimo. Nažalost, “hrana za ponekad” – pizza, hamburger, grickalice zauzela je mjesto cjelovitim namirnicama koje su nam itekako potrebne, ali je i izgubila smisao. Prije smo je vezali uz večeri filmova, kino i rođendane kao dio zajedničkog uživanja, tako bi trebalo biti i danas. Postavlja se pitanje uživamo li u toj hrani ako je “za ponekad” zapravo svaki dan “, zaključila je Pandža.
