Na račune građana Bosne i Hercegovine i ove godine stizao je novac iz inostranstva, a za prvih šest mjeseci, prema podacima Centralne banke BiH, zabilježene su novčane doznake u iznosu od 2,17 milijardi maraka.
Ukratko:
- U BiH je za šest mjeseci stiglo 2,17 milijardi KM doznaka iz inostranstva.
- Doznake su porasle u odnosu na isti period 2025.
- Novac dijaspore pomaže porodicama suočenim s poskupljenjima.
- Ekonomisti upozoravaju na problem koji se krije iza milijardi maraka.
Koliko je novca iz inostranstva stiglo u BiH?
U prvom kvartalu ove godine, kada je riječ o novčanim doznakama iz inostranstva, stiglo je 956,6 miliona maraka, dok je u drugom kvartalu ta brojka iznosila 1,2 milijarde KM.
Poredeći sa istim periodom lani, može se vidjeti rast, jer je u prvom kvartalu 2025. ta brojka bila 934,07 miliona, a u drugom 1,1 milijarda KM.
Prema podacima Centralne banke BiH, u ovoj godini ukupni tekući transferi iznosili su skoro tri milijarde maraka, odnosno 2,97 milijardi.
Kada je riječ o socijalnim davanjima, po ovoj osnovi u prvom kvartalu ove godine stiglo je 339,5 miliona maraka, a u drugom 372 miliona KM.
Zašto rastu doznake iz dijaspore?
Admir Čavalić, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je sasvim očekivano da imamo rast doznaka iz inostranstva.
“Prije svega, jer se i dalje povećava broj radnika koji odlaze vani i ta novoformirana radna snaga kao dio dijaspore pokušava da se oduži stanovništvu koje je ostalo ovdje, prije svega svojim roditeljima, bližnjim, porodici i slično. Ove doznake su bitne za ekonomiju. Spadamo među red zemalja koje najviše ovise o dijaspori u svijetu. Bitne su, također, u kontekstu održavanja postojećeg socijalnog sistema, sistema socijalne zaštite. Bez doznaka iz dijaspore vrlo teško da bismo mogli održati postojeći socijalni mir”, kaže Čavalić.
Može li novac dijaspore pokrenuti domaću privredu?
Kako dodaje, tu je i kulturološki aspekt, jer dijaspora želi da održi kontakt sa matičnom zemljom.
“Ključni izazov je kako tu socijalno osjetljivu dijasporu transformisati da postane investiciona, ali ne na način kupovine mrtvog kapitala, odnosno nekretnina, već investiciona na način da se pokrene veći broj privrednih subjekata sa svježim kapitalom, novim idejama…”, objašnjava Čavalić za “Nezavisne novine”.
Koliko građani BiH zavise od pomoći iz inostranstva?
Da nema ljudi iz inostranstva koji pomažu one koji su ostali u BiH, građanima bi bilo teško živjeti, smatra Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj.
“Cijene iz dana u dan rastu. Međutim, plate i penzije, iako rastu, ne prate rast cijena. Vjerujte, građani BiH apsolutno nemaju nikakav životni standard. Žive ispod svakog standarda. Sve je poskupjelo”, kaže Kulovićeva.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, ranije je istakla da svaka druga porodica primi barem jednu doznaku iz inostranstva mjesečno.
“Mislim da smo zaista došli u onu fazu o kojoj smo pričali prije četiri ili pet godina da ćemo doživjeti to da nas izdržavaju prijatelji i porodica koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, kaže ona, navodeći da mnoge porodice primaju i više od jedne doznake svakog mjeseca.
Nezavisne novine
