Usljed nagomilanih problema preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) će završiti ovu godinu u minusu od preko 90 miliona maraka.
Povećanje cijene električne energije privrednicima te strah građana da i njih očekuje isti scenarij, ali i nedovoljna proizvodnja uglja u rudnicima Koncerna samo su neki od povoda za razgovor s novoimenovanim v.d. generalnog direktora Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Sanelom Buljubašićem.
Buljubašić je u razgovoru za Klix.ba naglasio da je sadašnja situacija posljedica dugogodišnjih problema, a koji su producirali nove i kompleksnije probleme u poslovanju.
“Naše suočavanje s ispunjavanjem osnovne zadaće – proizvodnja električne energije, pouzdano snabdijevanje kupaca i očuvanje elektroenergetskog sistema, sve je teže, jer nedostaje uglja za rad termo postrojenja, isporuke iz rudnika Koncerna su nedostatne, ugalj nabavljamo od trećih lica i to nije pitanje izbora već potrebe”, kaže Buljubašić.
Objašnjava da je proizvodnja iz termoelektrana bazna i čini otprilike 80 posto ukupne proizvodnje te da zbog toga moraju nabavljati ugalj od trećih lica.
Teško stanje
U protivnom će elektroenergetski sistem, njegov integritet i stabilnost će biti dovedeni u pitanje.
“Električna energija je naš proizvod i izvor prihoda, i sve nedaće s kojima se suočavamo u proizvodnji, pad proizvodnje električne energije u odnosu na plan i zbog toga i mogućnost ostvarenja tržišne zarade kroz prodaju bilansih viškova, morale su se reflektovati na finansijsko stanje kompanije. Ne smijemo dozvoliti da nam vrijeme izmiče i naš fokus je na tome da ne dozvolimo kulminaciju ovog teškog stanja i katastrofalne ishode”, ističe Buljubašić.
Na naše pitanje koji su najveći izazovi za Elektroprivredu BiH u narednoj godini kaže nam da će u 2024. godini uprava preduzeća nastojati sačuvati elektroenergetski sistem, spriječiti njegov kolaps koji nikoga ne bi poštedio.
“Sistem moramo sačuvati, a to je moguće osiguranjem proizvodnje električne energije u količinama kojima možemo zadovoljiti potrebe naših kupaca. Za to nam treba uglja i to iz naših rudnika. Moramo raditi na saniranju stanja u Koncernu, iznaći rješenja koja će rudnike vratiti u nekadašnje kolosijeke kada su proizvodili dovoljno za obezbjeđenje i bilansnih viškova. Svakako da očekujem puno veći angažman svih uposlenika EPBiH u prevazilaženju ovog teškog perioda koji je pred nama”, navodi Buljubašić.
Ova rješenja će, dodaje, uz druge aktivnosti postepeno voditi sanaciji finansijske situacije u Elektroprivredi BiH.
Osigurati stabilnost
Buljubašić je komentarisao i navode koji se sve češće mogu čuti u javnom prostoru o ugroženosti energetskog sektora u BiH. Kaže da je publikovanje informacija o lošim finansijskim rezultatima Elektroprivrede BiH pokrenulo reakcije.
“Počelo se otvoreno govoriti o stanju u sektoru iako je razloga za priču bez rezerve bilo i ranije, ali su se uzroci problema uglavnom prešućivali. Situacija apsolutno nije za zanemarivanje. Sektor je pod teškim udarima. Sada je zadatak amortizovati udare, ublažavati njihove efekte, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala stabilnost elektroenergetskog sektora”, naglašava Buljubašić.
Objašnjava nam da problemi s isporukama uglja prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju počinju 2019. godine i od tada je Elektroprivreda BiH suočena s njihovim kontinuiranim padom i smanjenjem proizvodnje električne energije.
“S predstavnicima rudnika i sindikata zajedno s Vladom FBiH smo u stalnoj komunikaciji. Vlada FBiH je dala i saglasnost na nove cijene uglja. Ohrabruje to što u Sindikatu rudara zamjećujemo zabrinutost zbog situacije do koje je dovedena Elektroprivreda BiH, a nadamo se da će ta zabrinutost alarmirati rudnike. Ako rudnici iz Koncerna ne budu isporučivali ugalj u planiranim količinama i po utvrđenoj dinamici, mi nemamo drugo rješenje osim kupovine od trećih lica, jer termo postrojenja ne smijemo zaustaviti. To će dodatno otežati finansijski položaj EPBiH”, kaže.
Napominje da je energetski sistem poprilično trom i nisu moguće brze promjene.
“Nama, kao novoj Upravi Elektroprivrede BiH prvi zadatak je bio zaustaviti dalji pad proizvodnje uglja i električne energije iz termoelektrana, a koji je evidentan od 2019.godine i mislim da smo za sada u tome uspjeli. Pred nama je veliki izazov vratiti proizvodnju na nivo kako bi se energetski sistem održao stabilnim”, ističe Buljubašić.
Tržišne cijene
Iako je povećanje cijene struje ograničeno na 20 posto za privrednike oni su nakon odluke Vlade FBiH izrazili nezadovoljstvo. Napominju da je već treću godinu zaredom ugovor povećan za 20 posto što je ukupno 60 posto poskupljenja. Pitali smo Buljubašića da li je ovo poskupljenje bilo neophodno.
“U skladu sa Zakonom o električnoj energiji Federacije BiH tržišne djelatnosti se obavljaju uz poštivanje načela tržišne konkurencije i ravnopravnog položaja svih učesnika na tržištu. Cijene po tržišnim uvjetima su u periodu kada je bio krajnji rok za zaključenje ugovora za naredni ugovorni period bile nepovoljnije za krajnje kupce od cijena koje su se imale za 2023. godinu, za koju je Vlada Federacije BiH kao i za godinu koja je prethodila ograničila povećanje cijena snabdijevanja do 20 posto u odnosu na prethodnu godinu”, kaže Buljubašić.
Upravo je to razlog donošenja odluka Vlade Federacije BiH usmjerenih na kontrolu cijena snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu.
“Dakle, Vlada Federacije svojim odlukama nije doprinijela povećanju cijena snabdijevanja, nego naprotiv ograničila povećanje koje bi se imalo da se ugovaranje provodilo u skladu sa zakonskim propisima i tržišnim uvjetima”, ističe Buljubašić.
Nova poskupljenja
Povećanje cijene struje privredi dovelo je do određenog straha kod stanovništva da će uslijediti novi udar na džepove, iako će i povećanje cijena struje privredi dovesti do lančanih poskupljenja proizvoda i usluga.
“Percepcije javnosti na svako spominjanje cijena u javnom snabdijevanju u kontekstu eventualnog povećanja, uglavnom su prožete negativnim reakcijama. Realnost je da su naše cijene električne energije niske, da nisu mijenjane od 2015. godine i na ove činjenice ukazuju i stručnjaci iz energetike, ekonomisti, analitičari, privrednici. Nekorektno je da u ovom trenutku troškove za električnu energiju domaćinstava poredim s njihovim drugim troškovima, ali činjenica je da će cijena električne energije za domaćinstva biti predmet analize. Kada, u kojem procentu, koji model će biti moguće primijeniti, trenutno ne možemo prognozirati dok se u potpunosti ne sagleda uticaj ograničenja cijena do 20 posto u tržišnom snabdijevanju i povećanja cijene uglja”, objašnjava Buljubašić.
Dodaje da cijene električne energije za domaćinstva trebaju biti uskađene sa strateškim opredjeljenjima usmjerenim na, prije svega, dugoročno dobro cjelokupnog društva, te kreiranje minimalnih uvjeta za održavanje postojećeg stanja elektroenergetskog sistema.
S obzirom na to da se EPBiH nalazi pred velikim izazovima na kraju razgovora smo pitali Buljubašića da li smatra da će moći odgovoriti svim izazovima koji su stavljeni pred njega.
“Naš prioritetni zadatak je sada sačuvati integritet elektroenergetskog sistema, ne dozvoliti narušavanje i kolaps. U njemu su prožeti i drugi zadaci. Da bi bili izvršeni moramo imati odgovorno, aktivno i produktivno učešće svih aktera elektroenergetskog sektora. Problem koji imamo tiče se svih. Obezbjeđenje stabilnosti energetskog sistema ne zavisi od jednog čovjeka, već od tima ljudi koji imaju strategiju i viziju vraćanja energetskog sistema na nivo koji će obezbijediti stabilnost u poslovanju. Bez zalaganja svih zaposlenika i maksimalnog rada i angažmana odgovornih lica neće se postići traženi rezultat”, zaključio je Buljubašić.
(Klix)
