Prihodi ostvareni od indirektnih poreza i u 2025. godini nastavljaju svoj uzlazni trend, baš kao i prethodnih godina. U razdoblju od januara do augusta, zabilježeno je povećanje od 383 miliona konvertibilnih maraka (KM) u odnosu na isti period prošle godine. No, ekonomisti ističu da ovo povećanje nije rezultat ekonomskog rasta niti reformskih mjera vlada, već isključivo posljedica inflacije.
Uprkos ovom iznenadnom rastu prihoda, entitetski budžeti ostaju u deficitu, a prikupljeni novac se većinom troši na saniranje budžetskih rupa i otplatu dugova. Građani, i pored stotina miliona dodatnih sredstava, ne vide konkretne koristi niti poboljšanja životnog standarda.
Tokom prvih osam mjeseci 2025. godine, ukupni prihodi od indirektnih poreza iznosili su 7 milijardi i 886 miliona KM, što je povećanje od 5,1 posto u odnosu na 2024. godinu. Prikupljena sredstva podijeljena su između institucija države, entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija Bosne i Hercegovine dobila 3,555 milijardi KM, Republika Srpska 1,989 milijardi KM, dok je Brčko distriktu pripalo 199 miliona KM. Za finansiranje državnih institucija izdvojeno je 662 miliona KM, prenosi Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT).
Višak prihoda koji je ušao u entitetske kase, prema dostupnim podacima, uključuje oko 200 miliona KM dodatnih sredstava za Federaciju, 110 miliona KM za RS te 11 miliona KM za Brčko distrikt. Jedino su državne institucije zabilježile pad sredstava u poređenju s prošlom godinom – 17 miliona KM manje.
Građani, međutim, ukazuju da taj novac ne rezultira nikakvim poboljšanjima u svakodnevnom životu, dok ekonomski stručnjaci upozoravaju na lošu praksu netransparentnog trošenja javnih sredstava.
– Vlasti u BiH taj novac doživljavaju kao poklon koji treba što prije potrošiti, bez da se razmišlja o budućim obavezama. Svaki domaćin najprije gleda kako da podmiri svoje dugove pa tek onda razmišlja o potrošnji – izjavio je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
S druge strane, blago olakšanje ipak postoji – višak prihoda entitetima pomaže da lakše servisiraju postojeće dugove i zaduženja.
– Ovo povećanje prihoda malo je rasteretilo budžetske obaveze u pogledu otplate duga, ali kada se taj trend zaustavi, sve se opet prelama preko leđa građana. Vlasti tada glume da nešto rade, iako je suština vrlo tanka – istakla je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.
Ako se sadašnji tempo nastavi, do kraja godine entitetski budžeti mogli bi dobiti dodatnih 200 miliona KM. Ipak, kao što je to bio slučaj sa prethodnih 400 miliona, i ovaj iznos vjerovatno neće donijeti nikakve značajnije koristi za obične građane.
