Prema terenskom istraživanju Transparency Internationala u BiH, do sada su stranke potrošile 10,8 miliona KM na održavanje političkih skupova, oglašavanje u medijima, online i na društvenim mrežama, a među najvećim potrošačima su one iz Republike Srpske.
Prema riječima Alekse Vučena iz Transparency International (TI), ova brojka nije zvanična.
“Možemo reći da su zvanični iznosi koje stranke prijavljuju uveliko manji od onoga što je procjena TI”, izjavio je Vučen na predstavljanju istraživanja koje su radili s ciljem povećanja transparentnosti finansiranja političkih stranaka, kao i osiguranja integriteta izbornog procesa.
Prema Transparencyu, za skupove je potrošeno 2,6 miliona maraka. Dodao je da je na troškove najviše uticala vrsta prostora, broj ljudi, te popratni sadržaj, kao što su kulturno-umjetnički programi, estradni umjetnici, hrana, piće.
Terenski posmatrači su evidentirali preko 4.000 reklamnih površina, koje uključuju bilborde, fasadne reklame, led panele i bilborde velikog formata. Za te svrhe, procijenjeno je da je utrošeno 6,2 miliona maraka, bez sitnih proizvoda poput postera i afiša.
Za oglašavanje u medijima je potrošeno 1,6 miliona, bez reklama koji su označene kao političko oglašavanje.
“U medijima možemo vidjeti također da su politički akteri koji su dominantni na političkoj sceni, tu najviše i prisutni”, obrazložio je Vučen.
Izjavio je da se u kumulativnom pregledu najvećih potrošača najviše ističu stranke iz Republike Srpske (RS), a da su se stranke u Federaciji BiH odlučivale predstavljati na lokalnim ili kantonalnim televizijama.
Ivana Korajlić, direktorica Transparencya je kazala da je najviše novca potrošio SNSD – 1,66 miliona, zatim slijedi SDA – 1,1 i SDP s oko million.
Vučen je kazao da su stranke odlučile intenzivno koristiti online formu oglašavanja, gdje su se oslonili na zvanične podatke platforme Meta, koja uključuje objave na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Messenger platformi.
“Troškovi te vrste kampanje iznose 250 hiljada konvertibilnih maraka”, izjavio je Vučen i dodao da se u ovom obliku oglašavanja vidi pomak u odnosu na prethodne izborne cikluse koji su rezultat izmjena Izbornog zakona.
Kazao je da je vidljivo da se Centralna izborna komisija (CIK BiH) dosljedno ili relativno dosljedno odlučila za sankcionisanje preuranjenih kampanja na društvenim mrežama, tako da su se politički subjekti shodno tome i pridržavali zabrana reklamiranja ili promocije prije same izborne kampanje.
“Želio bih da naglasim da su ovi izbori najskuplji do sada, najskuplji lokalni izbori do sada”, izjavio je Vučen i dodao da čekaju rezultate postizbornih finansijskih izvještaja da bi uporedili svoje procjene i zvanično mogli da pokažu na koji način su stranke finansirale svoju političku kampanju.
Prema riječima Srđana Traljića iz Transparencya, uočeno je preko dvije i po hiljade primjera koji se mogu okarakterisati kao korištenje javnih sredstava za promociju stranaka i kandidata.
“Oni se u najvećoj mjeri odnose na intenziviranje javnih radova pred izbore i podjelu jednokratnih subvencija s različitih nivoa vlasti, različitim kategorijama stanovništva”, izjavio je Traljić.
On navodi da je TI zabilježio oko 330 slučajeva podjele jednokratnih subvencija različitim kategorijama građana pred izbore, što je umanjeno prije dva mjeseca, kada je CIK počeo izricati sankcije.
Prema njemu, Vlada Federacije je obećala jednokratnu pomoć za 450 hiljada penzionera, što je dogovoreno da se podijeli poslije izbora, te je izjavio da u RS-u zbog teže finansijske situacije u budžetu nije bilo takvih trendova.
Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona jednokratno dala svim budžetskim korisnicima pred izbore po hiljadu maraka, kaže Traljić, a Vlada Brčko distrikta jednokratno penzionerima po 100 maraka, koliko je bilo i u Bratuncu.
Kazao je da je Milorad Dodik u samoj kampanji podijelio 56 ugovora o podjeli sitne stoke povratnicima u Unsko- sanskom kantonu, te da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona izdvojila jednokratno po 200 maraka za preko osam hiljada budžetskih korisnika, petnaestak dana pred izbore.
Ovakve slučajeve, kaže, CIK nije sankcionisao, iako je zabranjena indirektna kupovina glasova i davanja.
“Dovoljno je bilo da se organ vlasti izjasni da je to predviđeno budžetom i da se naša prijava odbaci, odbacili su nam brojne prijave po tim osnovama”, kazao je Traljić.
Korajlić je kazala da nisu prestale prakse u kojima najviši zvaničnici prijete određenim kategorijama stanovništva, vrše pritisak, prije svega, ne samo kroz obećavanje određene koristi kroz zapošljavanja, nego i kroz direktne prijetnje da će biti uskraćeni projekti lokalnim zajednicama ukoliko ne budu glasali za određene političke subjekte.
Ostaje da se vidi, rekla je, da li će se Tužilaštvo oglasiti o pitanju u vezi s podmićivanjem birača i vršenjem pritiska na birače.
BIRN BiH
