Kontrole koje provodi Porezna uprava FBiH (PUFBiH) na području Federacije BiH i dalje pokazuju da poslodavci još uvijek angažuju značajan broj radnika za obavljanje određenih poslova bez zasnivanja radnog odnosa. Analize izvršenih kontrola u ovoj godini pokazuju da je broj neprijavljenih radnika koji se zatekne u trenutku inspekcijskog nadzora još uvijek značajan.
Prema službenim evidencijama Porezne uprave, u osam mjeseci (januar- august) ove godine na području Federacije BiH izvršeno je ukupno 3.616 kontrola u kojima je otkriveno 1.307 radnika s neriješenim radno-pravnim statusom (rad na crno), 269 objekata bez odobrenja za rad nadležnog organa, kao i 221 objekt bez fiskalnog uređaja, dok 1.276 poslovnih subjekata nije izdavalo račune.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, Porezna uprava je zapečatila 462 poslovna objekta. U izvršenim kontrolama, porezni inspektori su podnijeli 1.879 prekršajnih naloga s izrečenom novčanom kaznom u iznosu 5.708.896 KM.
– Podsjećamo da je u zajedničkim i samostalnim akcijama koje su provodili kantonalni porezni uredi u periodu od 1. novembra 2015. do 31. augusta ove godine, ukupno izvršeno 39.219 kontrola u kojima je otkriveno 11.512 radnika sa neriješenim radno-pravnim statusom, te utvrđeno da 3.617 objekata radi bez odobrenja za rad, da 2.794 objekta nemaju instaliran fiskalni uređaj, a 11.129 ne evidentira promet putem fiskalnih uređaja – rečeno je Feni u Poreznoj upravi FBiH.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, kako su dodali, inspektori Porezne uprave su zapečatili 6.496 poslovnih objekata, a kod 20.633 provedena inspekcijska nadzora izdati su prekršajni nalozi s izrečenim novčanim sankcijama u iznosu 52.244.121 KM. Najveći broj kontrola kada je riječ o općinama i gradovima izvršeno je u Sarajevu (u sve četiri gradske općine) s ukupno 5.913 kontrola, gdje su izrečene novčane kazne u iznosu 7,2 miliona KM, a potom u Mostaru gdje je izvršeno 2.723 kontrole s iznosom prekršajnih naloga od preko 3,76 miliona KM i Tuzli s ukupno 2.343 kontrole s iznosom prekršajnih naloga više od 3,46 miliona KM.
Na osnovu analiza izvršenih kontrola, Porezna uprava je zaključila da bi s većim brojem inspektora i boljom tehničkom opremljenošću uspjela da efikasnije kontroliše rizična područja u kojim se javlja rad na crno, a broj utvrđenih neprijavljenih radnika bio bi znatno veći što bi se pozitivno odrazilo na broj zaposlenih i uopšte na naplatu javnih prihoda.
– Da bi se rad na crno smanjio, neophodno je da svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju, da se dogradi pravni okvir i da sudovi i tužilaštva, po prijavama koje podnose kontrolni organi, izriču brze i odgovarajuće kazne, kako bi one imale brži i veći preventivni učinak. Sankcija koja se brzo izriče i kad je manja ima veći učinak od veće sankcije koja se izriče nakon dužeg vremena. Zbog neblagovremenih i neadekvatnih kaznenih mjera dešava se da porezni obveznik koji je prekršio zakon u međuvremenu nastavi svoje poslovanje na drugi način tako da on na pravi način ne snosi posljedice za kršenje zakona. S druge strane, država treba da uspostavi takav sistem koji će poreznim obveznicima omogućiti da na bazi svoje ekonomske snage izvršavaju svoje obaveze, a kaznena politika treba da bude takva da obvezniku stvori veliki rizik i troškove ako ne bude poštovao zakon – navode iz PUFBiH.
Odranije je poznato da su trgovina, ugostiteljstvo i građevinarstvo sektori u kojima je najzastupljenije zapošljavanje neprijavljenih radnika. U Poreznoj upravi Federacije BiH kažu da ne mogu izdvojiti jednu određenu djelatnost, jer je angažovanje neprijavljenih radnika prisutno u svim djelatnostima. Međutim, rezultati kontrola koje se provode u svim djelatnostima pokazali su da je angažovanje neprijavljenih radnika najviše prisutno kod poslodavaca u čijem se poslovanju pojavljuje gotovina, a koji obavljaju različite uslužne djelatnosti, djelatnost proizvodnje, građevine, itd.
– Porezna uprava Federacije BiH ne može sama ovu pojavu suzbiti, a osim toga nije jedini organ nadležan za rješavanje problema rada na crno. Tu su i Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalne uprave za inspekcijske poslove, koje imaju nadležnost za kontrolu rada na crno. Poseban problem za Poreznu upravu Federacije, koji uvijek ističemo, jeste nedovoljan broj zaposlenika koji predstavlja jedan od ograničavajućih faktora da se na pravi način i u punom kapacitetu suprotstavi suzbijanju rada na crno, ali i u poduzimanju drugih aktivnosti iz nadležnosti Uprave, zatim neadekvatna tehnička opremljenost kao i neodgovarajuća pravna rješenja – napomenuli su iz PUFBiH.
Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, zbog angažovanja neprijavljenih radnika u osam mjeseci (januar-august) ove godine shodno Zakonu o Poreznoj upravi FBiH i Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa poreznim obveznicima pravnim i fizičkim licima izdato je ukupno 745 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu 1.335.560 KM, a u istom periodu 2022. godine izdata su 683 prekršajna naloga s izrečenim novčanim kaznama u ukupnom iznosu 1.089.100 KM.
Po osnovu izrečenih novčanih kazni u tom periodu godine porezni obveznici, pravna i fizička lica, platili su 608.991,80 KM novčanih kazni, a u istom periodu 2022. godine platili su 496.460,80 KM novčanih kazni.
Odlazak radne snage iz Federacije BiH, pa i onih koji su imali stalno radno mjesto, utiče jednim djelom na broj zaposlenih, jer dovodi do odjave zaposlenika iz Jedinstvenog sistema, te traženja novih zaposlenika i njihove prijave u Jedinstveni sistem. Inspekcijski nadzori koje svakodnevno provodi Porezna uprava imaju značajan uticaj na broj zaposlenih radnika. Naime, u periodu od 1. novembra 2015. godine do 31. augusta ove godine Porezna uprava Federacije BiH je izvršila ukupno 39.219 brzih kontrola koje su imale značajan uticaj na broj novozaposlenih radnika.
Direktni efekti izvršenih 39.219 inspekcijskih nadzora ogledaju se i u pečaćenju 6.496 poslovnih objekata, koji nisu otpečaćeni dok, 11.512 radnika na crno koji su zatečeni u tim objektima nisu prijavljeni u Jedinstveni sistem koji se nalazi u Poreznoj upravi. Pored toga, indirektni učinci su daleko veći, jer aktivnosti koje se u kontinuitetu provode, dovode do većeg broja prijava radnika. Indirektni učinak je značajno veći, jer se često događa da kad se na jednom području rade brze kontrole drugi obveznici zatvore objekte i sami odu prijaviti radnike. Također, veći broj kontrola Porezna uprava je javno najavljivala kako bi poreznim obveznicima dala priliku da sami prijave radnike, a istovremeno bi se na serverima i aplikacijama Porezne uprave pratilo kretanje prijava i odjava radnika.
Prijavom radnici stiču prava koja nisu imali prije, a to su osnovna ljudska prava – pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo da ostvare penziju.
Fena
