Posljednji bilten Centralne banke Bosne i Hercegovine u svom izvršnom sažetku ne otkriva nužno pozitivne promjene u smislu smanjenja inflatornih pritisaka na dohodak radnika u našoj zemlji.
Istaknuto je kako je snažan inflatorni pritisak bio nastavljen i u trećem kvartalu 2022. godine te da su rastu inflacije i dalje najviše doprinosili snažni rast cijena energenata, hrane i proizvodnih materijala na međunarodnim tržištima.
“Pritisci u pojedinim cjenovnim odjeljcima u BIH, prvenstveno u odjeljku Hrana i bezalkoholna pića bili su toliko snažni da ni isčezavanje baznog efekta nije oslabilo inflatorne pritiske u zemlji”, naglašeno je.
Očekivane stope rasta realnog BDP-a za 2023. i 2024. godniu s vrlo niske za nivo razvoja BiH, ali iz Centralne banke još uvijek ne očekuju recesiju u srednjem roku.
U izvještaju je istaknuto i da su primjetne naznake spirale između plata i inflacije, usljed sve većeg sindikalnog pritiska i pada ionako niskog životnog standarda građana.
“Prosječna nominalna plata nije u potpunosti pratila rast inflacije te je rast procječne realne plate bio znatno sporiji”, istakli su.
Očekuju da će smanjenje radno sposobnog stanovništva rezultirati pritiscima na rast plata u srednjem i dugom roku, što će dodatno jačati inflatorne pritiske kroz rast domaćih proizvođačkih cijena.
Također, uprkos negativnoj realnoj kamatnoj stopi kreditini rast u BiH nije značajno intenziviran, što je djelimično i posljedica ugovaranja kredita, posebno onih dugoročnih, uz varijabilne kamatne stope.
Time je potražnja za kreditima pod snažnim utjecajem smanjenja raspoloživog dohotka građana usljed inflatornh pritisaka.
Klix
