Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za august 2023. iznosi 3.322,90 KM, dok je prosječna plaća isplaćena u FBiH za juli 2023. iznosila 1.257 KM.
Iz SSSBiH podsjećaju da je minimalna plaća prema Odluci Vlade FBiH 596 KM, te da pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom iznosi 37,98 posto, a pokrivenost minimalnom plaćom 17,94 posto.
Većina građana će reći da je ovaj odnos nesrazmjeran zbog stalnog poskupljenja proizvoda koje niko ne kontroliše, jer kad se uzmu u obzir ovi podaci, trebaju nam skoro tri prosječne plaće za potrošačku korpu, a ko će to zaraditi. Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Futura, tvrdi da ima mnogo načina da se ovaj nesrazmjer smanji, ali moramo biti svjesni da smo zapustili više godina mnoge oblasti.
– Preko noći sigurno ništa ne može. Poražavajuće je da skoro 40 posto iz potrošačke korpe ide na hranu. To znači da jedan čovjek sa prosječnom plaćom ne može prehraniti svoju porodicu. No, to se da urediti, odnosno možemo uraditi sve što želimo i tu i jeste naša tragedija, jer to ne radimo. Dakle, ograničavanje marži je samo jedan korak. Ali, ako druge oblasti ne budu pratile ovaj korak, onda nismo ništa uradili i dalje će dolaziti do poskupljenja. Također, niz subvencija se tu ostvaruje. Subvencija umirovljenicima za plaćanje struje, grijanja, besplatni vrtići, topli obrok u školama… Na taj način se mobilizira čitava poljoprivreda, stočarstvo i voćarstvo. I tu je već napredak. S druge strane, strašno je što uvozimo puno hrane. Mi moramo biti samoodrživi i moramo imati svoju hranu. Itekako imamo šta raditi ako želimo smanjiti pojedinačne iznose iz potrošačkih korpi. Stoga je država dužna preuzeti svoje obaveze, kaže Bago.
Predsjednica Kluba potrošača TK-a Gordana Bulić ističe da je ovaj disbalans veliki problem za građane, jer imamo slobodno formiranje cijena.
– Navest ću samo jedan primjer. Nedavno je sir koštao tri marke, a sad šest, sedam pa naviše, zavisi od vrste. I kako opstati sa divljanjem cijena? Stoga je pritisak bio na to da se povećaju plate, a sve to opet povećava troškove trgovinskog poslovanja i poslodavci se jednostavno prilagođavaju tome sa većim cijenama, kaže ona i naglašava da samo visoka konkurencija i uloga potrošača na tržištu mogu doprinijeti smanjenju cijena.
Ona smatra da Odluka Vlade Republike Hrvatske o ograničavanju cijene 30 različitih proizvoda i srbijanska odluka da u dogovoru sa velikim trgovinskim lancima snize cijene tridesetak osnovnih proizvoda za ishranu, higijenu i kućnu hemiju nisu trajno rješenje.
– Snizit ćemo cijene određenih proizvoda koji će na policama vrlo brzo nestati i šta onda? Mi zagovaramo da se uvedu nulte stope na desetak osnovnih životnih namirnica i mislim da je to jedno od boljih rješenja, ističe Bulić.
Spomenula je i to da je Vlada FBiH nedavno donijela odluku utvrđivanja maksimalne visine marži u trgovini za pojedine osnovne životne namirnice, odnosno ograničenje marži i dobiti trgovaca, koji su nerijetko dizali cijene bez kriterija. Kako pomoćnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo kaže za Oslobođenje, na taj način bi se ostvario pozitivan efekat za potrošače, a kontrolni organi bi provjeravali u kontinuitetu da li se prodavci pridržavaju tih marži.
– Onemogućilo bi se neodgovorno povećanje cijena, smatra ona.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić tvrdi da postoje tri moguća rješenja. – Prvo se odnosi na smanjenje fiskalnog opterećenja na rad – ključne su entitetske politike na način da smanje zbirnu stopu doprinosa ispod 30 posto i tako stvore pretpostavke da se dižu plaće radnicima.
Drugi set mjera se odnosi na socijalne politike, na način da pokušamo izdvojiti 10 do 15 artikala prije svega da pomognemo onima koji su najviše ugroženi i koji jednostavno ne mogu da obezbijede egzistencijalnu potrošnju na mjesečnom nivou.
Treće se odnosi na sindikalnu potrošačku korpu. Naglašavam sindikalnu, nju objavljuju sindikati, tvrdi on.
