Bosna i Hercegovina nikad nije bila bliža dobijanju kandidatskog statusa, ali, kako “Nezavisne” saznaju od više izvora, još nije sigurno da će ga uspjeti i dobiti.
Naime, kako nam je nezvanično rečeno, sve zemlje koje su i ranije bile skeptične, i dalje su, a zvaničnici Evropske komisije, izvršnog tijela EU, u pravoj su diplomatskoj ofanzivi ovih dana ne bi li uvjerili skeptične članice EU da daju podršku da BiH kandidaturu dobije u decembru. Nezvanično, rečeno nam je da postoji još barem pet zemalja koje bi trebalo ubijediti da promijene odluku i podrže kandidaturu.
Oliver Varheji, evropski komesar za proširenje, ovih dana je izjavio da je optimista kad je u pitanju dobijanje kandidature, a slično je u ekskluzivnom intervjuu za “Nezavisne” nedavno izjavila i Karoline Edtštadler, ministarka za EU i ustavno uređenje Austrije, koja je rekla da je uvjerena da će Savjet donijeti pozitivnu odluku. Varheji je rekao da je Evropska komisija udvostručila napore da bi odluke o proširenju bile pozitivne za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, a sada i za BiH.
“Ako postoji išta pozitivno u vezi s ratom Rusije protiv Ukrajine to je da je proširenje EU dugoročno rješenje za mir, bezbjednost i napredak. Zato je proširenje sada vrhunski prioritet ne samo našim susjedima na zapadnom Balkanu nego i nama”, izjavio je on.
Oni koji zagovaraju dobijanje statusa, osim ukrajinskog argumenta, ističu da bi to mogao biti pozitivan znak za one snage u BiH koje žele sprovoditi reforme. Oni smatraju da bi ponovno odgađanje kandidature povećalo evroskepticizam i smanjilo energiju za sprovođenje reformi. S druge strane, protivnici ističu da BiH nije sprovela reforme i da bi kandidatura bila nagrada za njihovo nesprovođenje.
Kada se pažljivo iščitaju dokumenti Evropske komisije, vidi se da BiH u proteklih godinu dana nije napravila dovoljno iskoraka. Jedine dvije oblasti u kojima je BiH napredovala su oblast migracija i ljudska prava, ali i tu su konstatovani značajni problemi. U ostalim oblastima, poput pravosuđa, unutrašnjeg tržišta, reforme javne uprave, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, barem sudeći prema dokumentu “Ključni nalazi iz izvještaja”, koji je Evropska komisija objavila uz Izvještaj o napretku za 2022, nema značajnog napretka.
Adnan Ćerimagić, analitičar iz uticajne njemačke Inicijative za stabilnost, kaže za “Nezavisne” da zagovara stav da bi BiH trebalo da dobije kandidaturu.
“Za EU i BiH bi bilo bolje da se prati hodogram za Ukrajinu i Moldaviju, dodijeli kandidatski status odmah, kao politička odluka i poruka i da se ne traže nekakvi smokvini listovi koji će se proglasiti uspjehom. I da se onda novim vlastima otvori put ka ispunjavanju uslova za otvaranje pregovora, kao jedna šira, teža i zahtjevnija agenda. Naravno, da bi EU uticaj u BiH bio povraćen, bit će potrebno oživjeti proces i u regiji. U suprotnom će političari u BiH sa ili bez kandidatskog statusa moći kazati: ‘zašto raditi teške reforme da bismo završili kao Albanija ili Sjeverna Makedonija, godinama i deceniju daleko od članstva’ i, nažalost, dijelom bi bili upravu”, smatra on.
Ćerimagić dodaje da će puno zavisiti od diplomatskih aktivnosti narednih dana, posebno u smislu posjete Varhejija.
“Diplomatske aktivnosti iza nas i one koje se u narednim danima očekuju, daju se iščitati kao pokušaj onih koji su za kandidatski status da ohrabre vlasti u BiH da ispune i urade što više mogu, kako bi kandidatski status ipak bio dodijeljen sada u decembru”, zaključuje on.
Ukoliko kandidature ne bude bilo u decembru, čekaće se mart kao naredni termin, a kako nam je rečeno, tada će biti teško da BiH dobije kandidaturu ako ne bude formiran novi Savjet ministara, što je za sada neizvjesno.
