U Federaciji BiH stupio je novi Zakon o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, kao i novi pravilnik za ostvarivanje dječijeg doplatka. Pravilnik propisuje otvaranje bankovnog računa za svako dijete, što je donijelo mnogo poteškoća za roditelje. Novim pravilnikom problem imaju i roditelji djece sa teškoćama u razvoju.
Sedmeročlana obitelj Osmanović iz sarajevskog naselja Stup preživljava prodavajući sekundarne sirovine. Žive u dvadesetak kvadrata, u jako teškim uvjetima. Aplicirali su da ostvare pravo na dječiji doplatak od Kantona Sarajevo, uskoro se planiraju i prijaviti i za doplatak koji se izdvaja iz federalnog proračuna.
ILONA OSMANOVIĆ
“Tražila sam, čekam dva mjeseca. Bila sam u opštini i rekli su mi da još moram čekati. Nisam nikada imala dječiji doplatak. Nisu mi dali jer nisam imala prebivalište, sada sam se prijavila i predala sam”.
RAMBO OSMANOVIĆ
“Tražili smo, ali ne daju ništa. Radim s željezom i tako prehranjujem djecu”.
Brojna istraživanja ukazuju na težak položaj romske populacije. Prema istraživanja OSCE-a više od 70 posto Roma u tri godine traže minimalno pet zhtjeva za neku vrstu socijalne pomoći, među kojima su i prava iz oblasti dječije zaštite.
MUSTAFA VLAHOVNjAK, Udruženje “Tri plus”
“Prema novom zakonu o materijalnoj podršci obiteljima s djecom, Vlada Federacije BiH na godišnjem nivou za dječiji doplatak planira izdvojiti 100 milijuna KM. Pravo na dječiji doplatak imaju obitelji s tri člana u zavisnosti od primanja. U Udruženju “Tri plus” upozoravaju kako novi pravilnik nadležnog federalnog ministarstva propisuje obveznost otvaranja bankovnog računa za svako dijete.”
Kada uzmemo u obzir da obuhvat 85.000 djece, dolazimo do milionskih iznosa koji finansijsko opterećenja i to je udar na kućni budžet porodica koje uživaju ovaj dodatak.
MIROSLAV JUREŠIĆ, Ministarstvo za rad i socijalnu politiku FBiH
“Pravo na dječiji doplatak je pravo koje pripada djetetu s imenom i prezimenom. To je osobno pravo koje se ne može prenositi, ne može se naslijeđivati. Praktične implikacije prava koje u ugrađeno u pravo znače da je rješenje koje se donosi na ime djeteta treba glasiti na njega”.
Novim zakonom nisu zadvoljni ni roditelji s poteškoćama u razvoju. Novina u ovom propisu predstavlja to da je uveden prihodovni cenzus prema kojem se doplatak neće moći ostvariti ako bilo koji član obitelji ima primanja viša od 217 KM.
INES KAVALEC, Udruženje “Dajte nam šansu”
“Ovaj zakon jeste donio cenzus. Ovaj zakon je donio i to da kantoni mogu donijeti dopune ili izmjene, u prijevodu mogu ukinuti cenzus. KS je to odmah uradio, ali je problem s drugim kantonima”.
U BiH visina dječjeg doplatka varira između entiteta, a u Federaciji među kantonima i općinama. Diskriminacija u socijalnim davanjima prije dvije godine navedena je i u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju, koji je uradio Razvojni program Ujedinjenih naroda.
(BHRT)
