U TK se posljednjih godina rađa manje beba nego u ratnom periodu

Tuzlanski kanton suočava se sa padom nataliteta posljednjih deset godina, odnosno sve manje je rođenih beba.

Prema riječima načelnika Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC-a Tuzla doc.dr. Igora Hudića u najmnogoljudnijem kantonu statistike govore da se posljednjih godina rađa manje beba, nego je to bilo u ratnom periodu.

U prošloj godini smo imali najmanji broj porođaja i novorođenih beba od kada postoji statistika na našoj klinici, a mi imamo podatke u zadnje četiri decenije o broju porođaja – izjavio je za dr. Hudić.

Načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC-a Tuzla smatra da je jedan od razloga pada nataliteta iseljavanje mladih parova koji su u reproduktivnom dobu.

Nije rijetka situacija kada se žene odlučuju na prekid trudnoće u ranim sedmicama, a njihovi razlozi su individualni. Do desete sedmice trudnoće je moguće izvršiti abortus, a od desete do dvanaeste uz odobrenje prvostepene komisije.

– Mi sa svakom ženom obavimo razgovor, ali nikada ne ulazimo u detalje zbog čega neko se odlučuje za prekid trudnoće, to nije naša ni moralna, a ni zakonska obaveza – izjavio je Hudić.

Tačne statistike o prekidima trudnoća nema zbog mogućnosti da se ti zahvati obavljaju i u privatnim ustanovama.

Oko 10 posto trudnica čine maloljetnice u Tuzlanskom kantonu.

– Najveći problem po meni kod te dobne skupine je malo poznavanje i korištenje kontracepcije. To je godinama prisutno kod nas – izjavio je dr. Hudić.

Važno je napomenuti da postoje starije i mlađe maloljetnice u ginekološkoj terminologiji, te da mi nemamo veliki broj mlađih maloljetnica koje ostaju u drugom stanju. Ono što su statistike pokazale jeste da se kod nas ranije stupa u intimne odnose za razliku od drugih zemalja u Evropi.

Kada je riječ o bolestima koje uzrokuju neplodnost kod parova, dijagnostika tih problema je značajno napredovala te se, prema podacima koje je iznio dr. Hudić, kroz program vantjelesne oplodnje u ulozi roditelja ostvari devet od deset parova. Najveća barijera je da su ti procesi u našoj državi još uvijek u samom začetku, te iziskuju velike finansijske izdatke.

Mi još nemamo javne zdravstvene ustanove koja se bavi postupcima vantjelesne oplodnje, tako da je to nešto što je više problem finansijske prirode, nego što se ti parovi nisu javili pravovremeno ljekaru. Mi moramo uključiti fondove koji finansiraju te postupke. Imamo jedan dobar zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji već tri godine koji u našim kantonima nije implementiran – izjavio je dr. Hudić.

Jedan postupak u prosjeku košta od 5 do 7 hiljada KM. Stvari bi se uskoro morale pomjeriti sa mrtve tačke, ipak nedovoljno brzo za parove kojima je svaki mjesec u utrci za roditeljstvo dragocjen, a možda i presudan.

Fena

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: