Tuzlanski ljekari posebnom terapijom s heroina “skinuli” 400 ovisnika

Više od 250 osoba trenutno se nalazi pod nadzorom stručnog tima Klinike za psihijatriju u Tuzli u okviru programa liječenja ovisnika o psihoaktivnim supstancama, posebno heorinu. Ukoliko budu istrajni do samog kraja upotreba opasne droge za njih će postati dio gorke prošlosti.

Tim Klinike za psihijatriju koja djeluje pod okriljem Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli prvi je u Bosni i Hercegovini prije deset godina osmislio metodu zamjenske terapije uz pomoć koje se ovisnici o heroinu “skidaju” s ove opasne droge. 

Iz pakla narkomanije do danas je izašlo skoro 400 osoba koje su normalno nastavile sa svojim životom. Svi oni su prošli kroz poseban proces uz pomoć lijeka Suboxon koji pomaže u odvikavanju od uzimanja heroina ili morfija. Prvi rezultati kod pacijenata su primjetni već za desetak dana, a tuzlanski model liječenja danas se primjenjuje u nekoliko klinika u našoj zemlji. 

U tretmanu su najviše zastupljeni uživaoci heroina, a stručnjak iz Klinike za psihijatriju u Tuzli Abdurahman Kuldija, inače subspecijalista za bolesti ovisnosti, posebno narkomanije, u razgovoru za Klix.ba kaže da se ovaj problem na prostoru tuzlanske regije pojavio u poslijeratnom periodu, a kako je vrijeme odmicalo postajao je sve izraženiji.

Postigli dobre rezultate

U svijetu narkomanije nalazio se veliki broj mladih osoba, zbog čega je tim ljekara iz spomenute klinike odlučio kreirati tuzlanski model liječenja opijatskih ovisnika lijekom Suboxon koji se sastoji od aktivne komponente buprenorfina i naloksonoma.

“Naša iskustva su takva da smo u proteklih deset godina postigli veoma dobre rezultate tretmana opijatskih ovisnika ovim modelom. Liječenje je višegodišnji i izuzetno zahtjevan proces. Kao i kod svake druge patologije slučajevi su zasebi te kod nekoga liječenje traje duže, a kod nekoga kraće. Neki pacijenti program su započeli prije deset godina, a i danas uzimaju Suboxon, dok imamo i onih koji su s liječenjem završili prije dvjie, četiri, pet ili šest godina”, kaže nam Kuldija.

Abdurahman Kuldija (Foto: A. K./Klix.ba)

Ovakva vrsta liječenja ovisnosti djeluje po principu dobrovoljnosti, a pacijenti se ambulantno tretiraju, izuzev veoma teških slučajeva kada je potrebna bolnička hospitalizacija.

“Nakon inicijalne faze uvođenje u tretman primjenjujemo model postupnosti, odnosno pratimo parametre izlječivosti te kod pacijenata smanjujemo dozu lijeka shodno rezultatima rada i stanja osobe. Smanjivanje doze uz dobro stanje pacijenta pokazuje napredak u tretmanu. Najbolji način tretmana je kada ovisnici sami prepoznaju da se trebaju liječiti, jer su bolesni. Najbolji rezultati se postižu kod pacijenata koji nas ne uslovljavaju, odnosno kada nam kažu da ih ne interesuje model liječenja, već samo to da se riješe problema te da ostanu zdravi”, nastavlja Kuldija.

Svi oni pacijenti koji se pridržavaju onoga što tretman zahtijeva cijeli proces protiče finim tokom bez apstinencijskih kriza i neželjenih efekata, a u uspješnosti liječenja ovisnosti veliku ulogu igra i šira društvena zajenica, s tim da je na prvom mjestu je porodica. 

U tretmanu i supružnici

U grupi osoba koje su se nalazile u tretmanu liječenja ovisnosti u Tuzli veliki broj je i pripadnica ženskog spola, a zabilježeni su i slučajevi porodične ovisnosti.

“Zastupljenost ženske populacije je manja, ali je i ona veoma prisutna. Dosad smo imali i slučajeve da su ovisnici suprug i supruga koji imaju djecu i zaposlenenje, ali se nalaze u tretmanu. U prvim godinama intenzivnog programa imali smo mlađe osobe koje su drogu koristile godinu ili dvije, a sada nam dolaze ovisnici koji su sa dugogodišnjim heroinskim stažom od osam, deset, 12 ili više godina”, dodaje naš sagovornik.

Klinika za psihijatriju u Tuzli (Foto: A. K./Klix.ba)

Prema njegovim riječima, trenutno je u tretmanu 250 ovisnika, a brojni su benefiti ove terapije, kako za samog pacijenta, ali i za cjelokupnu zajednicu. 

“Oni su sklonjeni sa ulice, ne drogiraju se, a samim tim prekinuli smo lanac komplikacija koje su veoma zastupljene kod ove populacije, na psihičkom, ali i somatskom planu. To su sada aktivni članovi zajednice, koji su se vratili svojim porodicama i radnim zadacima”, kaže Kuldija.

Heroin spada u depresore centralnog nervnog sistema, a svi ovisnici imaju različite priče o tome kako su ušli u svijet uživanja ove opasne supstance.

“Najveći broj njih navodi da su u početku nastojali samo da je probaju na svoju, ili većinom na inicijativu nekoga ko ih je uveo u problem. Mnogi se zanesu u tome misleći da će nakon druge ili treće konzumacije lako je odbaciti. Droga vama ovladava nakon samo nekoliko korištenja te vam postaje potreba za sve većom dozom kako biste postigli one prve efekte”, ističe Kuldija.

Kada nastupi pakao od njihovog života i kada shvate da je taj svijet nešto sasvim drugačije od onoga kako su u početku razmišljali, ovisnici na sve moguće načine nastoje prestati s konzumacijom, međutim to ne mogu postići. Tada nastaju izuzetno teški momenti, a u njima su i apstinencijske krize s vrlo neprijatnim simptomima, dovodeći osobu u izrazito teška psihička i fizička stanja.

Klinika za psihijatriju u Tuzli (Foto: A. K./Klix.ba)

S druge strane, Kuldija upozorava da trenutno problem predstavlja pojava nove supstancijalne ovisnosti kod mladih, koji uživaju u konzumiranju takozvanih novodizajniranih droga i hemijskih supstanci, izuzetno opasnih po život, a pripremaju se na sumnjivim mjestima.

“Oni imaju pogrešnu predstavu o svemu tome, misleći da su to neke vrste droge kojih se mogu lako riješiti ili koje ne ostavljaju neke značajne posljedice. Nažalost, veoma griješe, jer veliki broj takvih supstanci izaziva strašne posljedice na psihičkom i somatskom planu”, upozorio je na kraju razgovora za Klix.ba tuzlanski neuropsihijatar Abdurahman Kuldija.

(Klix)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: