Farmeri u TK proizvode sve manje mlijeka, tvrde da ih politika vodi u propast

Pad proizvodnje mlijeka u Tuzlanskom kantonu bilježi se već tri godine, a farmeri razlog vide u lošim politikama koje vode u ovoj oblasti. Kako kažu, problem su dodatno produbili skokovi cijena repromaterijala, ali i loša jesenja sjetva.

Kontinuirani pad količine proizvedenog mlijeka u tuzlanskoj regiji bilježi se već tri godine, a lošim rezultatima dodatno doprinose i drastično povećanje cijena repromaterijala, loša jesenja sjetva te skup zakup državnog zemljišta. Mljekari prstom upiru u lošu politiku koja se vodi prvenstveno na federalnom nivou, istaknuvši da ih šalju u propast.

Iz Grupacije mljekara Tuzlanskog kantona kažu da je otkupna cijena mlijeka izuzetno mala, a u proteklih deset godina kretala se između 0,50 i 0,60 konvertibilnih maraka.

“Nama u ovom trenutku najveći problem predstavlja povećanje cijena koncentrata i repromaterijala, jer nam to povećava cijenu proizvodnje mlijeka, a otkupna cijena je i dalje ista. Smatramo da ona može ići više jer su cijene mlijeka i u marketima znatno podignute”, kaže Eldin Glibanović, predsjednik grupacije i poljoprivrednik koji posjeduje 35 muznih krava.

Odraz jesenje sjetve

Prema kantonalnom i federalnom resornom ministarstvu tuzlanski mljekari su uputili zahtjev za povećanje podsticaja, između ostalog i zbog loše jesenje sjetve, ali i spomenutog povećanja cijena repromaterijala.

“Zasijano je oko 50 posto manje površina, a nama i ova godina donosi probleme jer zbog poskupljenja goriva, đubriva i koncentrovane hrane smanjit će se broj grla. Potrebna nam je pomoć sa svih nivoa, jer podsticaji moraju biti povećani kako bismo mogli dalje opstajati”, dodaje Glibanović.

Tuzlanski kanton drugi je po proizvodnji mlijeka u Bosni i Hercegovini, a godišnje se izmuze do 30 miliona litara mlijeka. Trenutno u ovoj regiji egzistiraju dvije veće i pet manjih mljekara.

“U Tuzlanskom kantonu proizvodnja mlijeka, odnosno govedarstvo predstavlja stratešku granu proizvidnje, jer upošljava najveći broj ljudi, a angažuje i najviše prirodnih resursa, prije svega obradivog zemljišta kojim kanton raspolaže sa 32 posto od ukupnog poljoprivrednog zemljišta”, kaže Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.

Politika koja se mora mijenjati

Iz Kantonalne privredne komore navode da Tuzlanski kanton još uvijek ne povlači najviše podsticaja s federalnog nivoa, zbog čega se takva vrsta politike mora promijeniti.

“Podsticaji moraju odgovarati proizvodnjama koje radimo na našem kantonu jer protekle tri godine bilježimo pad proizvodnje mlijeka, dok, naprimjer, Unsko-sanski kanton bilježi porast. Tu formulu koju oni imaju moramo i mi primijeniti, a to je prije svega uključenje svih lokalnih zajednica, kantona te federacije i njihova koncentriranost na razvoj”, naglašava Selimović.

Od stručnih savjetodavnih službi poljoprivrednici očekuju skrining farmi, odnosno utvrđivanje načina na koji rade, jer se jedino tako može pokazati kalkulativna vrijednost proizvodnje.

Kada je riječ o zakupu obradivog zemljišta, smatraju da se prioritet mora dati obrtima i farmama koje proizvode mlijeko za tržište, odnosno svima koji raspolažu stokom i kojima je potrebno da proizvedu kabastu hranu.

(Klix)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

%d blogeri kao ovaj: