Farmacija i IT sektor jačaju u Tuzlanskom kantonu, a rudnici bilježe pad prodaje uglja

Privreda Tuzlanskog kantona je uspjela održati kontinuitet bez obzira na pandemiju, što potvrđuju poslovni pokazatelji za prošlu godinu. Za razliku od rudnika koji bilježe pad proizvodnje i prodaje uglja, farmaceutski i IT sektor te oblast eksploatacije kamena jačaju.

Analiza privrednih kretanja na području Tuzlanskog kantona u 2021. godini, koju je izradila Kantonalna privredna komora u Tuzli pokazuje da je lani ova regija naše zemlje ostvarila izvoz od dvije milijarde i 76 miliona KM, ali i uvoz od milijardu i 377 KM. U odnosu na 2020., u kojoj je privreda pretrpjela ogromne štete, rast prihoda i izvoza, zapravo je vraćanje na predpandemijsko stanje.

Tuzlanski kanton, kao najveći privredni bazen u Bosni i Hercegovini, između ostalog bogat je ugljem, ali privredni pokazatelji za prošlu godinu nisu dobri.

Kako je navedeno u analizi, tri rudnika uglja su zabilježila ukupan pad proizvodnje za 9,3 posto. Prodaja uglja je smanjena za 14 posto, ali je blago uvećan izvoz i to za 2,3 posto. U rudarskom sektoru je radilo 5.639 radnika, a što je za 3,8 posto manje u odnosu na 2020. godinu.

Kamen kao značaj resurs

S druge strane, pozitivne rezultate bilježi oblast eksploatacije kamena i ostalih ruda, koja je u Tuzlanskom kantonu ostvarila vrijednost proizvodnje od 91 miliona maraka. Kako je kazano u analizi, istovremeno je za pet posto povećan izvoz, a iz podataka je vidljivo da kamen predstavlja značajan resurs za tamošnju privredu.

Poslovni podaci pokazuju da u Tuzlanskom kantonu jača farmaceutska industrija. Prema riječima predsjednika Privredne komore TK Nedreta Kikanovića, ova grana privrede u kojoj djeluju dvije kompanije, ostvarila je prihod od 13 miliona KM, od čega je 50 posto iz izvoza.

“To je dobar poslovni rezultat za mali broj kompanija koje se bave farmaceutskom industrijom u Tuzlanskom kantonu”, kaže Kikanović.

I IT sektor bilježi kontinuirani poslovni rast te su u ovoj oblasti u prošloj godini egzistirale 74 kompanije koje su zapošljavale 1.110 osoba. U odnosu na 2020. godinu, lani su zabilježili rast broja uposlenih za 22,4 posto.

Također, ostvaren je i rast prihoda od prodaje za 30,5 posto, izvoza za 20,3 posto te ukupne dobiti od 17 posto. Za ovaj sektor ukupan prihod od prodaje iznosio je 66.987.970 KM, izvoza 20.772.250 KM, a dok je ukupna dobit 8.651.339 KM.

Hemijska industrija u Tuzlanskom kantonu naslonjena je na evropsko tržište, a zapošljava 4.491 radnika. U prošloj godini zabilježila je pad prihoda prodaje u iznosu od 1,4 posto te pad od izvoza 3,11 posto. Međutim, proizvodnja građevinskih materijala ostvarila je povećanje prihoda od deset posto, a on je ukupno iznosio 129 miliona maraka.

“Prihod od izvoza je povećan za 101 posto, što za budućnost predstavlja veliku mogućnost za pravljenje određenih pomaka”, kazao je Kikanović, istaknuvši da su metalna i elektro industrija izvozne perjanice kantona jer je tu ostvaren najveći izvoz od 266 miliona maraka, što je porast prihoda od izvoza za 39,6 posto i ukupnog prihoda od 31 posto.

Kikanović značajnom smatra i djelatnost cestovnog prijevoza roba i ljudi.

“Svi imamo percepciju da cestovni prijevoz ljudi i roba nije nešto što je posebno značajno. Međutim, u Tuzlanskom kantonu mi imamo 339 takvih firmi i 3.234 uposlena. Oni su ostvarili prihod od 181 miliona maraka, uz dobit od 30 miliona. To u odnosu na 2020. govori da je došlo do povećanja prodaje od 14,7 posto i ukupnog rasta dobiti od 23,8 posto.

Trgovina jedna od najznačajnijih djelatnosti

Trgovina predstavlja jednu od najznačajnijih privrednih djelatnosti u TK, s obzirom na to da zapošljava okvirno 17 hiljada osoba. Prosjčena neto plata je bila 697 KM i 11,34 posto je veća u odnosu na godinu godinu. Trgovina je, uključujući trgovinu na veliko i malo, osim trgovine automobilima, ostvarila ukupan prihod od prodaje od 3,3 milijarde KM, što je u odnosu na 2020. rast od 15 posto.

S druge strane, za privredu Tuzlanskog kantona 2021. bila je u znaku problema nedostatka radne snage. U godini iza nas ova regija BiH imala je 103.508 zaposlenih te 70 hiljada nezaposlenih, koliko je istovremeno radilo i u realnom sektoru. Prosječna plata kod zaposlenih iznosila je 955 KM.

Kako je Kikanović zaključio, što je i navedeno u analizi, za jači zamah privrede potrebno je njeno rasterećenje, subvencioniranje proizvodnje i ukidanje parafiskalnih nameta.

(Klix)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

%d blogeri kao ovaj: