Hoće li Jadran, pretvaranjem u tropsko more, postati opasan za ljude

Sa temperaturama koje se povećavaju za 20 posto brže od globalnog prosjeka i porastom nivoa mora većim od jednog metra do 2100. godine, Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na našem planetu, upozorenje je koje je Svjetski fond za zaštitu okoliša (WWF) iznio u izvještaju o učinku klimatskih promjena na Mediteranu.

Naravno, promjene u Sredozemnom moru prenijet će se i na Jadran, koji tvrde eksperti, zbog manje dubine brže osjeća posljedice klimatskih promjena od okeana, čija je tromost mnogo veća od priobalnih mora.

Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo ranije je ovog mjeseca za portal Index.hr upozorila da su se ove godine već početkom juna u površinskim vodama Jadranskog mora mjerile temperatura iznad 25 stepeni u priobalnim područjima.

Stručnjaka koji predviđaju da će se Jadran pretvoriti u tropsko more, sve je više.

“Nije još, ali vrlo vjerojatno će postati. Nažalost, to ne znači da će se u podmorju Jadrana početi razvijati životom bogati tropski koraljni grebeni. Tropikalizacija Mediterana već je vidljiva u njegovom istočnom dijelu i daje nam uvid u ono što će se događati u Jadranu. Prilagodba na novonastale uvjete ubrzanog povećanja saliniteta neće biti moguća za mnoge vrste. Ukratko, možemo očekivati nastavak trenda osiromašenja života u Jadranskom moru bilo da govorimo o bioraznolikosti ili njegovoj ukupnoj biomasi”, kaže Al Jazeeri Patrik Krstinić iz WWF Adria.

Pojava novih vrsta

Procjene stručnjaka, koje idu pod ruku s onim koje se tiču globalnog utjecaja klimatskih promjena na planetu, na prvi pogled se možda čine pretjeranim i senzacionalističkim, no, vjerodostojni izvještaji o pojavama novih vrsta u Jadranu koje su se do sada mogle viđati uz obale Arabijskog poluotoka ili Afrike, potvrđuju njihove tvrdnje o nepovratnim promjenama za koje smo sami krivi.

Mi koji smo planetu prvi put ugledali u prošlom mileniju, kada je klima bila znatno umjerenija nego danas, Jadran pamtimo u sasvim drugačijem svjetlu, no, otvara se pitanje kako će ga doživljavati i pamtiti naši potomci.

Jadransko more je općenito na glasu kao more da velikom biološkom raznolikošću, te se smatra se jednim od najčišćih i po količini mineralnih spojeva najbogatijih morskih ekosistema na svijetu. Prema nekim neslužbenim podacima u Jadranu živi između šest i sedam hiljada biljnih i životinjskih vrsta, sa oko 300 vrsta riba, ali je pitanje do kada će vladati takva raznolikost.

Eksperti upozoravaju da će doći do pojave novih vrsta invazivnih vrsta koje nisu bile domicilne u Jadranu, a koje ugrožavaju tradicionalne biljne i životinjske vrste.

“Imamo i bujanje određenih algi koje prije nismo imali, pojavu invazivnih tropskih riba koje ugrožavaju ribe koje su inače ovdje, kao i izumiranje određenih vrsta jer je more pretoplo i prekiselo. Već je vidljiva izmjena sastava mora u nekim dijelovima Jadrana“, kaže direktorica WWF Adria Nataša Kalauz.

Promjene u flori i fauni, koje su relevantne organizacije i institucije već zabilježile, dokaz su da Jadran sve više nastanjuju invazivne i grabežljive životinjske vrste koje će ne samo promijeniti naše jelovnike, tako što će ugroziti postojanje riba koje poznajemo i eventualno se i same naći na trpezi, već i otvoriti neminovna pitanja – koliko će uživanje u Jadranu biti opasno i šta se krije u njegovim mračnim dubinama?

Iz Crvenog mora u Jadran

Na pitanje šta se dešava sa Jadranom, Neven Iveša sa katedre za biologiju mora Fakulteta prirodnih znanosti u Puli, tvrdi da rapidno zagrijavanje predstavlja veliki problem sa postojeće vrste, koje postaju ugrožene pojavom grabežljivih životinja.

„Jadran ima komunikaciju sa Crvenim morem preko Sueckog kanala, kroz dva upliva. Tropske vrste koje su počele prolaziti kanalom, u početku su se zadržavale u levantinskom dijelu Mediterana, u područjima prema Izraelu i Turskoj, no, sada su se zbog utjecaja klimatskih promjena i rasta tamperature mora, počele širiti dalje ka ostalim dijelovima mora i Jadranu. Neki radovi upućuju da se takve tropske vrste mogu širiti i van teritorije koja zadovoljava njihov termički optimum“, pojašnjava Iveša.

Neke su, dodaje, uspješnije, neke manje uspješne. Od onih koje mogu utjecati na ljude i ljudske djelatnosti, izdvaja one koje spadaju u takozvane sprintere. Jedna od takvih je plavotačka trumpetača, koja se jako brzo širi i razmnožava, a koja je prijetnja lokalnoj fauni, jer se hrani ekonomski važnim vrstama ribe.

„Imamo problem sa nekim vrstama koje su prijetnja mnogim sferama djelatnosti na Mediteranu, od ribarstva, do ekologije. Recimo, morski orah, strana invazivna vrsta koja je desetkovala ribolov u Crnom moru, dolazi i u Jadran, čak i u njegov sjeverni dio i stvara velike probleme, naročito tokom ljeta, jer se enormno brzo razmnožava i izaziva promjene u migracijama inćuna, sardina i drugih riba koje su važne u hranidbenom lancu“, dodaje.

Većina tih, do sada manje poznatih vrsta, je predatorske prirode. Grabežljive su, mnogo jedu i brzo rastu, tvrdi, te negativno utječu na vrste u područjima u kojima ih ranije nije bilo. Riba strijelka je tako došla na sjever Jadrana i radi velike probleme, jer uništava ulov u ribolovnim alatima.

No, neovisno od tih vrsta, koje su fizički uglavnom opasne samo po ostale vrste, na našim prostorima najviše vlada strah od onih koje mogu ugroziti ljude. Zato je nedavno dosta pažnje izazvala mapa meduza Centra za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđer Bošković, dok svaka pojava morskog psa bilo koje vrste obično izazove lavinu komentara na društvenim mrežama.

Opasne meduze

Upitan ima li osnove za strah te vrste, od opasnih vrsta meduza i morskih pasa, Iveša tvrdi da je može biti.

„Ljudi obično iz neznanja šire svašta. Nisu sve meduze opasne, to su zapravo žarnjaci koji imaju određenu razvojnu fazu u obliku meduze. U Mediteranu periodično dolazi do masovne pojave te vrste. Problem s njima je da, kada se pojavljuju u velikim količinama, jedu planktone koji su važni za sitnu plavu ribu“, kaže.

Dok neke meduze, kao što je morska pluća, koja može narasti do 80 centimetara dužine i nekoliko desetaka kilograma težine, narušava ribolov tako što šteti alatu i opremi, te dovodi do prekida lanca ishrane, neke druge vrste mogu biti opasne po ljude.

„Kod nas se obično radi o kompas meduzama, koje mogu biti opasne, ali strahujemo od pojave ‘pelagije noktiluke’, jako opasne meduze sa snažnim otrovom u žarnim stanicama. Na sjeveru Jadrana se dešavala njihova pojava“, priča Iveša.

Krstinić dodaje da tokom prvih nekoliko mjeseci 2022. ribari u sjevernom Jadranu nisu mogli izlaziti na more zbog količine meduza na njihovim ribolovnim područjima.

“Mreže su bile toliko pune meduza da bi pukle kad bi se podizale na brod. Među meduzama koje su preplavile Jadran su i one koje su otrovne za ljude kao što je morska mjesečina. Zaštita kupača u područjima gdje se ova vrsta masovno pojavljuje je gotovo nemoguća. Jedini učinkovit način je izbjegavanje ulaska u more na tim područjima. A to može imati značajan utjecaj na turizam. Ako se trend cvjetanja meduza nastavi povećavati, to bi moglo imati ozbiljne posljedice na hrvatsko gospodarstvo”, tvrdi Krstinić.

Od ostalih novih vrsta, kod otoka Pašmana, zabilježena je pojava invazivne vrste srebrenopruge napuhače, čiji otrov tetrodotoksin u slučaju konzumacije ribe u težim slučajevima može izazvati smrt.

“U Mediteran je stigla kroz Suecki kanal. Ova vrsta tropskih mora izrazito je toksična i konzumacija bilo kojeg dijela tijela može biti fatalna. Može narasti do 110 centimetara i mase oko sedam kilograma, a kada je u opasnosti napuhuje tijelo i izgleda poput kugle”, pojašnjava Krstinić.

Ozbiljne povrede može izazvati i njen ugriz, jer ima jaku čeljust sa oštrim zubima.

Rizik od morskih pasa

Institut za oceanografiju i ribarstvo nedavno je registrovao i pojavu invazivne smeđe alge stypopodium schimperii, koja potiče iz Indijskog okeana, a koja je do Jadrana vjerovatno došla kroz Suecki kanal. Ta alga je, tvrdi Institut, u određenim područjima potpuno potisnula domaće alge.

Sa druge strane, povećanje temperature Jadrana, naprimjer, šteti škampima.

Kustos za kralježnjake Prirodoslovnog muzeja u Rijeci Marcelo Kovačić rekao je za HRT da je normalno da se svake godine u Jadranu pojave dvije nove vrte riba, no, upozorio je da bi u budućnosti u njemu mogle živjeti drugačije vrste nego danas, te da bi promjene mogle biti brže. Tako je na otoku Krku otkriveno nekoliko potencijalnih novih vrsta ribe, uz postojećih 456.

Morski biolog Petar Kružić s Biološkog odsjeka u Zagrebu za portal Index je rekao da bi pojava tropskih riba mogla postati normalna, te je izdvojio tropsku papigaču koja se, osim u južnom, počela pojavljivati i u srednjem Jadranu.

„Od opasnijih vrsta u Jadranu bi se mogle pojaviti ribe fuga i lav koje su otrovne za ljude, ali su štetne i za manje endemske ribe Jadrana. Sve više se pojavljuju i meduze u sjevernom Jadranu, a mogli bi se pojaviti i morski psi“, rekao je Kužić.

Govoreći o morskim psima, Iveša kaže da se svim njihovim vrstama stvara fama da su opasni. No, ističe, nije isključena pojava i onih opasnijih.

„Oni su najosjetljivija grupa životinja u moru. Broj im je drastično opao. Činjenica je da u Jadranu ima potencijalno opasnih morskih pasa, te da je bilo napada sa smrtnim ishodom, poput onog u riječkom zaljevu, gdje se pojavila velika morska psina. To se može desiti u lučnim područjima, jer takvi morski psi ponekad prate velike brodove u potrazi za hranom i dođu u područje gdje je više nema  zadrže se tu. No, to su sporadični slučajevi. Mišljenja sam da, općenito, morski psi zasad ne predstavljaju veliku prijetnju za Mediteran“, kaže.

‘Negostoljubivo i prazno more’

Na pitanje kako se postaviti prema promjenama, rekao je da se „jednostavno njima treba prilagoditi“.

„Jadransko more će biti sve toplije i u njega će sve češće dolaziti neke nove vrste. To ne možemo zaustaviti, jer morske životinje idu tako gdje im odgovara, no, možemo se prilagoditi. Neke od tih vrsta moći će se eksploatirati za ishranu, ali prije toga, trebamo se navikavati, educirati javnost, istraživati i reagirati“, rekao je Iveša.

A šta će biti u daljoj budućnosti, malo ko može reći. Jedino je sigurno, kaže Krstinić, da je Jadran osuđen na nestajanje, neovisno o opstanku čovjeka, ali da je sve drugo neizvjesno.

“Znanstvenici predviđaju da će 20-30 posto vrsta izumrijeti ukoliko se temperatura do 2030. poveća za 1,5 stepen. Prema nekim predviđanjima gotovo da je nemoguće zaustaviti taj trend. Sljedeći prag koji je postavio Međuvladin panel o klimatskim promjenama je 3,2 stepena do 2100. godine. Ukoliko se emisije stakleničkih plinova ne uspore i Zemlja zagrije do te razine, naši će potomci preživljavati u bitno drugačijem okruženju. A Jadran bi mogao postati negostoljubivo, prazno more”, prognozira Krstinić.

Izvor: Al Jazeera

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.