PULS MLADIH

16 PULS MLADIH – MLADI TALENTI

Najbolje što svako društvo može da ima jesu mladi I talentovani ljudi. Njihove sposobnosti čine naše okruženje šarolikim i zanimljivijim, zato je bitno da ističemo njih kao takve.Razgovarali smo sa Ivonom Odicki, Sandrom Macurom, Stefanom Radinovićem I Natašom Buvalo.

Ivona Odicki se bavi pjevanjem,a pravu ljubav prema pjevanju je razvila onog trenutka kada su njeni roditelji primjetili da ona ima taj talenat. Posebno je ponosna na učešće u ,,Pinkovim zvjezdicama“ u drugoj i trećoj i sezoni, kao i na treću nagradu u Bjelorusiji na festivalu ,,Slavjenski Bazar“.

,, Pjevanjem planiram da se bavim profesionalno, planiram da izbacim svoju autorsku pjesmu, radim na tome trenutno. Mislim da naš grad ima velik broj talenata, meni je grad mnogo pomogao kad sam učestvovala na nekim manifestacijama i festivalima, tako da mislim da talenti mogu doći do izražaja ako se potrude i ako rade na sebi“,ističe Ivona.

Prati radove različitih umjetnika da bi savladala tehnike koje oni koriste i usavršila svoj rad. Marija Šerifović i Aleksandra Radović su uzori mlade pjevačice. Planira da studira u Gracu, međutim u opticaju je i Beograd jer takođe nudi razne mogućnosti za pjevače.

,,Glumom se bavim od svoje sedme godine, pa sve do sada. Učestvovala sam u pozorišnim predstavama. Fotografijom se bavim pet godina,a izradom skulpura zadnje dvije godine.“,  ističe Sandra Macura.

Sa 10 godina je dobila nagradu na ,,Dječijem dramskom festivalu“ ,prvo mjesto za najbolju dječiju ulogu, a u Pozorištu je jedina iz četvrte generacije Škole glume uspjela i dalje da se bavi glumom. Glumom planira da se bavi profesionalno i  smatra da je to njen životni poziv, a ostalim stvarima će nastaviti da se bavi kao hobijima. Svoj uzor nalazi u američkoj glumici Jennifer Anistone, ali i u drugim glumcima kao i pjevačima. Pozorište joj je dosta pomoglo kada joj je to trebalo  i smatra ko želi i hoće da može da se iskaže u našem gradu. Željela bi da pokuša sa glumom i u inostranstvu jer su tamo veće mogućnosti.

,, Košarku treniram 7 godina, sve je počelo tako što je drug počeo da trenira  pa sam i  ja krenuo sa njim i svidjelo mi se. 2017. Godne sam bio član mlade reprezentacije Republike Srpske, a prošle godine sam bio član U16 reprezentacije BiH. Moj uzor je Kobe Bryant “, kaže Stefan.

On takodje smatra da naš grad ima puno mladih talenata i da mogu doći do izražaja kroz rad i trud. Imao je podršku grada kada god je to zatražio. Njegov stav je da treba biti više sportskih klubova i da se na taj način mogu više istaći mladi talentovani sportisti.

Nataša se crtanjem počela baviti od sedmog razreda i da bi usavršila svoje znanje upisala je školu crtanja kod profesora Borisa Eremića, a digitalnim crtanjem se bavi od juna kada je krenula u Prijedorsku agenicju ,,PREDA“. Učestvovala je u ,,ŠA art kutku“ i  tu je izložila svoje radove. U budućnosti želi da se bavi crtanjem, ali možda u nekom drugom obliku. Zna iz svog okruženja dosta talenata koji su savladali crtanje ali ne ističu svoj trud. Smatra da bi se za nekoliko godina mogli razviti, da naš grad ima potencijal za to, ali trenutno ako imamo veće ciljeve da bi se to moglo ostvariti ali na nekom drugom mjestu. Ukoliko bi se bavila animacijom ili filmom, probala bi da u tome uspije na nekom drugom mjestu, ali je veže ljubav prema svome gradu.

,, Trebalo bi da ima više ateljea u kojima bi imali samostalne amaterske izložbe, jer većina  ustanova u Prijedoru ne dozvoljava takve izložbe, za njih je potrebna diploma“, kaže Nataša.

U anketi koja je sprovedena u Prijedoru, ispitano je da li ovdje ima mladih talenata, na šta je veći dio ispitanika odgvorio da ima i da je na neki način Prijedor grad umjetnika. Imamo zastupljene sportiste, bendove, slikare, glumce, fotografe ali da nisu dovoljno podržani od sredine i medija. Ističu da su potrebne radionice, organizacije i ustanove koje bi pomogle mladima da razviju svoj talenat.

Ono što je važno jeste da institucije prepoznaju mlade talentovane ljude i da omoguće razvoj tih talenata jer je sigurno da je ulaganje u takve pojedince i ulaganje u budućnost naše zemlje, a na našim mladim talentima je da nastave da rade i da se trude jer da bi uspjeli, pored talenta jednako je važan trud i rad.

“Free Radio Prijedor”

23 PULS MLADIH – ZAJEDNIČKO KULTURNO – ISTORIJSKO NASLJEĐE

Kulturno-istorijsko nasljeđe predstavlja kulturnu vrijednost jednog naroda, svjedoči o njegovoj istoriji, identitetu i utiče na razvoj društva. Način na koje se jedno društvo odnosi prema svom kulturnom nasljeđu utiče na način na koji će ih se potomci sjećati.

Baš iz tog razloga je briga o kulturno-istorijskom nasljeđu moralna obaveza svakog društva.

U novoj emisiji Puls mladih koju realizuju polaznici prve i druge generacije škole novinarstva Free radija pričali smo o tome kako sačuvati kulturu, tradiciju i istoriju.

Koliko je to zapravo važno otkrili su nam gosti: Željko Šormaz – direktor Udruženja za očuvanje tradicije, Alma Semanić – sekretar KUD-a „Osman Džafić“, Nebojša Aleksić – sekretar SKUD-a „Dr Mladen Stojanović“, Dragana Šušnica iz Agencije lokalne demokratije i Zoran Radonjić – direktor Muzeja Kozare.

„Bitno je znati ko smo, odakle dolazimo, šta su naši preci radili, kakvi su im običaji bili da bismo znali zašto smo mi danas takvi kakvi jesmo“, istakao je Željko Šormaz. On smatra da je zaista važno da čuvamo tradiciju i kulturu što oni i rade u okviru svoga rada koji je organizovan u pet odsjeka: za istraživanje, za očuvanje nacionalnih manjina, odsjek izdavačke djelatnosti, škola tradicije i odsjek narodnih igara i pjesama.  Takođe nam je rekao da proučavanje tradicije predstavlja vrlo ozbiljan posao i da ljudi koji se time bave imaju veliko breme jer i od njih dosta zavisi koliko će se toga znati u budućnosti i da li će to prenijeti na pravi način mladim ljudima.

Na naše pitanje o tome koliko su mladi uopšte zainteresovani za brigu o kulturno-istorijskom nasljeđu Željko nam je odgovorio: „ Mladi pridaju onoliko značaja koliko mi stariji vodimo računa, koliko ih učimo tome i koliko im pružino uslova. Na nama je taj zadatak da im pokažemo ako želimo da nauče.“

Na Kozari je održan trening pod nazivom „Svaki spomenik ina svoju priču“, o tome nam je više rekla Dragana Šušnica.

„Mladi ljudi su se na treningu upoznali sa tim na koji način bi oni mogli da doprinesu poboljšanju kulturnog nasljeđa i kako da to promovišu na neki noviji način, preko tehnologija.“, kaže Dragana.

Ona nam je rekla da su mladi ljudi na ovom treningu bili zaista zainteresovani i prihvatili su date informacije na pravi način te ih obrađivali i dobili zanimljive i korisne produkte.

Sa Almom Semanić smo takođe pričali o značaju kulture i tradicije. „U našem KUD-u se trudimo da očuvamo tradiciju. Jako je važno da gajimo to što su ljudi prije nas gradili, radili, pisali, slikali… Svaka činjenica je bitna da se zna kada je istorija u pitanju.“ , kaže Alma.

SKUD „Dr Mladen Stojanović“ postoji već 135 godina, o tome nam je više rekao Nebojša: „Danas okupljamo oko 550 članova: hor, folklorne sekcije, izvođački ansambl, narodni orkestar, tamburaški orkestar, vokalne grupe…“ On nam je rekao da su mladi zaista uključeni, i da od malih nogu uče da bi kasnije na pravi način naučeno iskazali.

„Druženje i putovanja su veliki motiv za bavljenje tim, ali svakako i želja za učenjem tradicije.“, kaže Nebojša.

Muzej Kozare ima stalnu etnološku izložbu, više o tome rekao nam je Zoran Radonjić: „ Stalna arheološka postavka, etnološka postavka su nešto što je stalno i što se može vidjeti pored mnogobrojnih drugih dešavanja“, rekao je Zoran. Pitali sno ga i koliko mladi posjećuju izložbe i koliko su zainteresovani, na šta smo dobili odgovor da ih interesuje najviše savremena likovna umjetnost i da dolaze tokom obaveznih školskih posjeta, ali individualni dolasci zbog stalne  postavke nisu zadovoljavajući.

Kultura i tradicija prevazilaze jezičke barijere i spajaju ljude. Za sve nas pojedinačno je jako važno da to čuvamo i prenosimo mlađim generacijama jer to je ono što jesmo i ono što oblikuje naš identitet.

Ovom emisijom poručili smo mladima da to ne zapostave i ne zaborave u ovim modernim vremenima.

“Free Radio Prijedor”

15. PULS MLADIH – IZLAZNOST MLADIH NA IZBORE

Približavaju se lokalni izbori u BiH, a samim tim  postavlja se pitanje hoće li izlaznost na izbore ovaj put biti veća, tačnije da li će mladi izaći na izbore i da li shvataju važnost glasanja.

Polaznici Škole novinarstva Free radija anketirali su mlade grada Prijedora, koji su podijeljenog mišljenja na ovu temu. Jedni smatraju da je izuzetno važan izlazak mladih na izbore, te da trebaju izabrati opciju za koju smatraju da im najviše odgovara. Drugi ne izlaze na izbore, jer su mišljenja da svojim glasom ne mogu napraviti značajnije promjene.

Upravo zbog malog procenta izlaznosti mladih na izbore Nermin Topovčić, student Pravnog fakulteta u Banjaluci početkom godine pokrenuo je kampanju #tvojglasjebitan, kako bi što većem broju mladih ljudi bila ukazana važnost izlaska na izbore, a uskoro je ova kampanja dobila i svoje ambasadore širom cijele BIH.

“Gledajući statističke podatke sa izbora 2018. godine uočeno je da samo 54% građana širom Bosne i Hercegovine izlazi na izbore. To nije prihvatljivo pa sam odlučio da pokrenem jednu ovakvu kampanju jer glas građana Bosne I Hercegovine treba da bude bitan i taj postotak treba da bude viši od 54%. Kampanja #Tvojglasjebitan je već za mjesec dana okupila preko 100 mladih ljudi širom Bosne i Hercegovine, danas okuplja preko 300 mladih širom BiH, a sama ideja se proširila na Srbiju i Crnu Goru”,  istakao je Nermin.

Dokaz da mladi mogu sarađivati bez obzira što dolaze iz različitih političkih partija jeste i akcija adaptacije dječijeg igrališta na Pećanima koju su inicirali polaznici Akademije političke odgovornosti, u kojoj su učestvovali oni kao i svi gradjani koji su htjeli da pomognu.

Da je ovo jedna pozitivna priča vidimo i sami, a to nam je potvrdila i Murisa Marić, izvršna direktorica udruzenja građana DON.

„Odrađena je akcija uređenja i adaptacije dječijeg igrališta na Pećanima za djecu do 7-8 godina koji ne mogu biti na igralištu bez roditeljskog nadzora jer je igralište pored pruge i ono je uvijek bilo prepoznatljivo kao igralište pored pruge. Gradjani su zainteresovani za preuređenje ovog igrališta i dolaze da pomognu pri uređenju i adaptaciji. Ovo je ipak jedna pozitivna priča mladih polaznika Akademije političke odgovornosti koja se već 4 mjeseca radi u Prijedoru. Mladi iz 9 političkih partija, njih 17, prolazi ovu akademiju“ , dodala je Murisa.

U sklopu emisije htjeli smo da čujemo i mišljenje naših sugrađana o izlaznosti mladih na izbore kao i koliku važnost za njih predstavljaju izbori, a ono što smo mogli čuti kao povratnu informaciju od njih jeste da stanje i nije baš najbolje,ali mnogi mladi ljudi ne gube nadu i smatraju da izlaznost na izbore treba biti veća.

Kada je u pitanju okupljanje mladih iz Akademije političke odgovornosti i pokretanje akcije preuređenja i adaptacije igrališta na Pećanima mišljenja nisu podijeljena. Svi se slažu da je sama akcija jedna jako pozitivna priča i da je ona samo jedan od dokaza da nije bitno koju političku partiju predstavljamo kada je u pitanju opši interes.

„Danas je sve politika,pa smatram da se svi bavimo politikom bez obzira da li kažemo da smo dio političke partije jer to je sasvim jedna druga priča. Mislim da nije odluka na svim mladim ljudima da se bave politikom. Svi imaju neke svoje interese zbog kojih se priključuju političkim partijama tako da mislim da političke partije trebaju da razmisle da li uvijek treba neko da zadovoljava formu ili zaista trebaju da njeguju neke kadrove koji ce imati i na jednim i na drugim izborima“, naglasila je Murisa.

Iz cijele ove priče možemo zaključiti dvije stvari: Izlaznost na izbore je veoma bitna jer odlučujemo o svojoj budućnosti i kada je opšti interes u pitanju političko opredjeljenje nije bitno.

“Free Radio Prijedor”

24 PULS MLADIH – STRANCI ILI IPAK NE U PRIJEDORU

Gosti današnje emisije su ljudi koji su došli iz drugih zemalja da bi ovdje radili i živjeli.

Roberto Simionato je došao iz Italije, grada Trsta. Kako on kaže ove prostore je posjećivao od malena, jer su i njegovi roditelji bili trgovci, pa mu dolazak ovdje nije bio stran. Prijedor smatra svojom drugom kucom, ovdje ima svoje prijatelje, razvijen biznis, a u Italiju kako kaže, može da ode kad god to poželi.

,,Bosna je izuzetno dobro mjesto za život za onog ko ima dobro primanje, a ko nema, za njega je teško svuda“,kaže on.

Roberto je objasnio kako je znao naš jezik i prije života u Prijedoru, baš zbog posjećivanja BiH sa roditeljima u djetinjstvu. Znao je naš mentalitet, običaje, načine života, nije naišao na problem u prilagođavanju. Bilo mu je potrebno oko šest mjeseci da upozna ljude, potom se vrlo brzo uklopio.

Prednost Prijedora jeste da ima dosta slobode, nema mnogo stresa. Nedostatak bi po njemu bio taj što ljudi nisu spremni da napreduju, da preuzimaju korake ka tome, već se stalno vraćaju starom i komfornom načinu života.

Na naše šaljivo pitanje o promaji i na to da li se on nje boji, odgovorio je u pozitivnoj konotaciji. Ispičao  je priču u kojoj ga je šef vratio kući zbog vjetra da zatvori prozore, da promaja ne bi napravila štetu u kući.

U toku razgovora smo spomenuli i našu kuhinju, na šta je on rekao da ne može da se požali. Istakao je da voli više ribu, ali da mu se sviđaju i naše specijaliteti kao što su i janje, prase…

Ljudi su na Balkanu dobri, veseli, vole da se šale i gostoprimljivi su. Kaže da su Italijani jako slični ljudima u BiH. Smatra da mlad čovjek mora sve da proba sam, da se uvijeri da li može uspjeti u inostrastvu.

U anketi smo ispitali mišljenje naših građana o strancima. Smatraju ih pozitivnim i dobrim ljudima. Poručuju da treba da prihvatimo strance i da im pomognemo, kako kažu nije lako biti u tuđoj zemlji. Takođe, kažu da ne bi trebalo biti mnogo razlike između naših stanovnika i njih, kako ističu i oni su samo ljudi.

Olga Kisil Kunovac je iz Ukrajine, bivša sportistkinja. Ostala je u Prijedoru zbog ljubavi. Kaže da joj nije bilo teško da se prilagodi našem mentalitetu. Ovdje ima dosta drugara, kaže da smo veseli ljudi. Olga ističe da je lako savladala srpski jezik zbog sličnosti sa njenim maternjim jezikom. Kaže da se jezik najbolje uči kroz razgovor i interakciju sa drugim ljudima. Bavila se rukometom i bila je trener fizičkog vaspitanja, a poslije završetka karijere udaljila se od sporta i počela se baviti ručnim radovima. Sve je počelo iz znatiželje i hobija, a sada je razvila svoj manji biznis. Ovdje je osnovala svoju porodicu i započela novi život, međutim, ponekad za praznike se nađe u nostalgičnom stanju prisjećajući se svojih korijena. Srpske slave su za nju jako zanimljive, okupljaju ljude i drže ih na okupu. Sad ima dvije države, a BiH smatra svojom kućom. U razgovoru o trpezi i Olga je kao i Roberto istakla pečenje kao omiljenu hranu sa našeg menija.

Alenka Uduč je došla u BiH kao mala djevojčica. Kroz mjesec dana je počela da priča srpski jezik. Prisjeća se svog života u Sloveniji i ističe da se razlikovala i po ponašanju i načinu oblačenja kada je došla ovdje. U prvom razredu je prošla kroz razna ismijavanja zbog svoje različitosti. Smatra da je apsurdno da gledamo nacionalna opredjeljenja i da bi trebalo da se pozabavimo ekonomijom da bi nam bilo bolje. Alenka kaže da je Slovenija razvijenija od BiH, ali kaže da bi se i ovdje situacija mogla popraviti.

Stranci dolaze u posjetu Bosni i Hercegovini, a neki i ostanu da bi stvorili novi život. Nekoga privuče prilika za pokretanjem svog biznisa, nekoga prijateljstva, naš mentalitet, a nekoga i sama ljubav zadrži u našoj zemlji.

“Free Radio Prijedor”

14. PULS MLADIH – PROBLEMI U OBRAZOVANJU

Mladi kao nosioci budućeg naslijeđa imaju zadatak da uče i samim tim budu značajni i korisni članovi zajednice.Upravo zbog toga je obrazovanje veoma značajan faktor u životu svake mlade osobe.

O tome kakav je obrazovni sistem u našoj zemlji,polaznici škole novinarstva Free radija razgovarali su sa mladim ljudima koji su i sami učenici srednjih škola,ali i sa onima koji su studenti na nekim od fakulteta,unutar ili van granica naše zemlje.

Jedna od njih je i Neira Karagić.Prema njenim riječima obrazovni sistem u našoj zemlji je zastario i potrebna je reforma što prije.“Stvari koje radimo, stvari koje učimo su ponekad čak i nebitne.Toliko je zastario obrazovni sistem da sam ja u svojoj struci učila o lijekovima koji se više neupotrebljavaju“, dodaje Neira.

Dvadesetjednogodišnja Sara Žigić student Filološkog fakulteta,smjer njemački jezik i književnost kaže da se obrazovni sistem u našoj zemlji najbolje vidi po broju upisanih studenata,što postaje jako veliki problem.“Mislim da je razlog tome što baš nema mnogo prilika i mogućnosti za neko bolje studiranje,barem ne u našoj državi“ dodaje ona.

Istog mišljenja je i David Bojić,učenik Gimnazije Sveti Sava u Prijedoru.On kaže da je situacija slična i u srednjim školama,gdje je takođe sve manje i manje upisanih učenika.Smatra da je to razlog što se mnogi odlučuju na školovanje u inostranstvu.

Sandra Macura, koja je takođe završila Gimnaziju Sveti Sava u Prijedoru, a sada je student engleskog jezika i književnosti je mišljenja da su mladi primorani na školovanje van naše države, jer mladi žele da se obrazuju u raznim oblastima, a određeni smjerovi koje žele da upišu kod nas uopšte ne postoje.

Aleksandra Aleksić,učenik Medicinske škole u Prijedoru dodaje da je jedan od osnovnih problema u obrazovanju praktikovanje više teorijskog nego praktičnog nastavnog programa.“Nama praksa mnogo znači, i zbog toga, kad završimo školovanje ostajemo uskraćeni za to obrazovanje. Mnogi učenici, zbog takvog načina rada ni ne žele da nastave dalje školovanje“, dodaje Aleksandra.

Na pitanje da li su problemi u obrazovanju razlog što mladi odlaze u inostranstvo Neira takođe navodi problem nedostatka prakse.“Kada osoba istupi iz svoje klupe i teoriju treba da primjeni praktično tu dođe do blokade, jer upravo naš obrazovni sistem nije takav da podupire mlade u praktičnim stvarima.Tako da je to što nudi inostranstvo jako primamljivo, jer imaš mogućnost da pored školovanja i radiš, kao i da stičeš svoja primanja i budeš nezavisan“, ističe Neira.

Kada je u pitanju modernizacija obrazovnog sistema u našoj zemlji Sandra kaže da je u ovakvim situacijama, kao što je bio slučaj sa virusom korona, modernizacija školovanja jako bitna, ali pored takvih situacija ona smatra da je bolji tradicionalni način učenja koji je zastupljen kod nas, jer će učenici na taj način više da uče i posvete se školi.

Za kraj,naši sagovornici kao problem navode i nedostatak nastavnog kadra odnosno neškolovan kadar.“Kod nas nažalost postoje određene institucije gdje se mnogo lakše može dobiti diploma, a s druge strane se ne dobija dovoljan kvalitet znanja i zbog toga osobe koje  na vrlo lak način dođu do diplome prave konkurenciju školovanim studentima“ dodao je  Milan Miljuš, student Mašinskog fakulteta u Gracu.

“Free Radio Prijedor”