Dom zdravlja Kalesija povodom Svetskog dana srca

Poštovani građani,

Poslednja sedmica mjeseca septembra obilježava se kao dan srca. Obzirom na novonastalu epidemiološku situaciju nismo u mogučnosti  obilježiti ovaj značajan dan  kako smo to radili prošle godine. S toga Vam na ovaj način želimo ukazati na značaj i prevenciju kardiovaskularnih bolesti koje su vodeči uzrok smrtnosti u cijelom svijetu. U prilogu informativni letak o riziko faktorima za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

PREVENCIJA KARDIOVASKULARNIH BOLESTI

Kardiovaskularne bolesti obuhvataju niz bolesti srca, mozga i krvnih žila nastalih uslijed atrosklerotskih promjena na unutarnjoj površini zida krvnih žila(arterija).

Bolesti srca i krvnih žila imaju veliki javnozdravstveni značaj: vodeći su uzrok smrtnosti i nesposobnosti(invaliditeta ljudi) kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju.  Prema podacima SZO procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati zbog kardiovaskularnih bolesti.

Rizični faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti dijele se na: promjenljive (oni na koje možemo uticati) i nepromjenljive (oni na koje nemožemo uticati).

U nepromjenljive riziko faktore spadaju:

1.DOB,SPOL-. Rizičnim dobnim i spolnim skupinama smatraju se muškarci u dobi iznad 45 godina, odnosno žene u dobi iznad 55 godina. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako osoba ima istovremeno više faktora rizika, pri čemu dva ili više faktora rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke.

 2. Nasljedstvo(genetika),socio-ekonomski uslovi. Rizičnom porodičnom anamnezom smatra se prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca bliskih muških srodnika u dobi prije 55 godina (otac, brat) ili 65 godina ženskih članova porodice (majka, sestra). Rizičnim dobnim i spolnim skupinama smatraju se muškarci u dobi iznad 45 godina, odnosno žene u dobi iznad 55 godina. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako osoba ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke.

Najvažniji promjenljivi rizični faktori  na koje možemo uticati su:

  • Pušenje

 Prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg   oštećenja krvnih žila, a rizik od bolesti srca smanjuje se za čak 50%.

  • povišeni krvni pritisak;

Vrijednosti krvnog pritiska treba održavati ispod 140/90 mmHg (mjereno u ordinaciji doktora) odnosno 130-135/85 mmH, a za dijabetičare preporučene  vrijednosti su ispod 130/80 mmHg

  • povišene masnoće (kolesterol i/ili trigliceridi) u krvi;

Preporučene ciljne vrijednosti LDL kolesterola ovise o stepenu kardiovaskularnog rizika. Kod bolesnika s vrlo visokim rizikom cilj je postići LDL kolesterol manji od 1,8 mmol/L, kod onih s visokim rizikom manji od 2,6 mmol/L, dok je kod ostalih preporučeni održavati LDL manji od 3 mmol/L.

  • povećana tjelesna težina/debljina; preporučene vrijednost  BMI 25-30 kg/m2,voditi računa o zdravoj prehrani (piramida ishrane)
  • nedovoljna/neredovita fizička aktivnost;

Već tridesetak minuta fizičke aktivnosti dnevno smanjuje nivo stresa, reducira tjelesnu težinu te može značajno smanjiti rizik nastanka infarkta srca ili mozga.

  • šećerna bolest (dijabetes).

Koronarna je bolest dva do tri  puta češća kod osoba s dijabetesom tipa 2 (u odnosu na ostalu populaciju) . Preporučene vrijednosti HbA1C kod dijabetesa su manje od 7%.

  • Stres –sve više se daje značaj depresiji kao riziko faktoru za nastanak kardiovaskularnih bolesti

Sve navedene mjere prevencije imaju za cilj smanjiti teret  faktora kardiovaskularnih rizika za razvoj različitih kliničkih pojava kardiovaskularnih bolesti.  Time se značajno se smanjuju i troškovi zdravstvenog sistema, smanjuje se smrtnost, a poboljšava kvaliteta života pojedinaca i zajednice u cjelini.

Utičite na riziko faktore danas za vaše bolje sutra

JZU Dom zdravlja Kalesija

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: