Zakoni, investicije i krediti na čekanju, slijedi recesija

U Bosni i Hercegovini na čekanju je usvajanje budžeta institucija BiH u iznosu od 483 miliona eura bez kojega nema realizacije kapitalnih projekata, kao i 45 finansijskih sporazuma čija je ukupna vrijednost više od milijardu eura. Zaustavljeno je i usvajanje više od 40 prijedloga zakona te ratifikacija brojnih međunarodnih ugovora vrijednih stotine miliona eura. 

Blokirano je i 464 miliona eura predviđenih za izgradnju novih kilometara autoputa na Koridoru VC u oba entiteta. Također, 300 tačaka čeka da zakonodavna vlast počne s radom, budući da je Parlament BiH u blokadi više od godinu dana nakon izbora u BiH.  

Zbog svega ovoga, Međunarodni monetarni fond smanjio je prognozu ekonomskog rasta u BiH na 2,8 posto tokom ove godine, koja je ranije bila 3,1 posto te na 2,6 posto tokom naredne godine, ranije procijenjenu na 3,2 posto, navodeći da je razlog politički zastoj u BiH koji spriječava provođenje reformi. 

“Struka je već početkom godine upozorila na negativne uticaje po ekonomiju BiH. Analitičari pojedinih stranih banaka već drugi put ove godine snizili su prognozu ekonomskog rasta na 2.2 posto, a za narednu predviđaju 1.9 posto. MMF ima nešto veće prognoze, ali je izvjesno da će doći do dodatnog snižavanja. Ove stope ekonomskog rasta nisu dovoljne ni da sustignemo zemlje regiona, a da ne govorimo o razvijenim ekonomijama EU”, objašnjava ekonomista Faruk Hadžić. 

Da BiH uskoro čeka recesija zbog neformiranja vlasti najavio je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović. Ipak, nekoliko dana kasnije, nakon sastanka sa liderom Hrvatske demokratske zajednice Draganom Čovićem, istaknuo je da uprkos krizi koja će se početi osjećati, trenutno “rezultati nisu loši” te da u “BiH sve otprilike napreduje sa tri do pet posto kada je u pitanju BDP, porast industrijske proizvodnje, porast turističkih posjeta, broj novouposlenih”, dodavši da “postepeno pretvaramo FBiH u jedno veliko gradilište kada je u pitanju saobraćajna i energetska infrastruktura”. 

Međutim, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u sеptеmbru 2019. u pоrеđеnju sа sеptеmbrоm 2018. industriјskа prоizvоdnjа u Bоsni i Hеrcеgоvini bilјеži pаd zа 7,4 posto. 

Također, prema podacima Agencije, bruto domaći proizvod (BDP) u 2018. godini bilježi rast od oko tri posto, dok u prvom kvartalu 2019. godine, u odnosu na isti period prošle godine, bilježi rast od 2,2 posto, što je najmanji rast od 2015. godine.

Na čekanju ekonomske reforme

Politička kriza negativno utiče i na poslovni ambijent a pad stranih investicija je konstantan, kaže Suhad Ećo iz Udruženja poslodavaca FBiH.

“I domaći investitori su u iščekivanju, niko u ovakavom ambijentu neće potegnuti za nekim većim investicijama, upravo jer ne zna kada će se ova politička kriza riješiti i hoće li se riješiti, velika je neizvjesnost i to se svakako odražava na nas poslodavce.”

Ećo upozorava da se ne radi samo o investicijama nego i o zakonima koji čekaju na usvajanje kako bi se provele potrebne reforme.  

“Oni su svi trenutno na čekanju, mi smo u velikom zaostatku, od elektronskog poslovanja, elektronskog potpisa, digitalizacije, informatizacije, kao i zakon o PDV-u na kojem smo mi godinama insistirali. Ništa se na tom planu nije uradilo. Zatim, tu su neki zakoni kada su u pitanju izvoznici, koji bi olakšali izvoz, ili neki fleksibilniji zakoni koji bi povećali konkurentost izvoznika. Tu se također ništa ne dešava. Zatim čekamo i određene državne strategije koje su poslodavci pisali, recimo razvoj drvne industrije koja je je 100 posto izvozno orijentirana. Ona je isto na čekanju da se uspostavi nova vlast.”

Iako je Izetbegović rekao da je FBiH trenutno veliko gradilište, direktor Javnog preduzeća Autoceste FBiH Adnan Terzić poslao je dopis Parlamentarnoj skupštini BiH u kojoj navodi da je trenutno blokirano 464 miliona eura za gradnju 41 kilometar Autoputa na Koridoru 5C.

Kako je naveo Terzić, bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH, koja već duže ne zasjeda, ugovori o zajmu ne mogu biti ratificirani, a sredstva kredita ne mogu biti operativna.

“Izgradnja autocesta i infrastrukture je prespora, a to bi se moglo ubrzati da ima volje na državnom nivou, to bi povuklo građevinsku strukturu, građevinske firme, svaki radnik u građevini – to je tri radnika u ostalim sektorima. To bi bio jedan lančani ciklus koji bi usljed najave recesije i krize mogao doprinijeti tome da se infrastrukturni radovi pokrenu, jer BiH nije završila te krupne infrasturkture projekte, nego se mi tek nalazimo na početku”, kaže Ećo. 

Blokirane akcize za gradnju cesta

Hadžić upozorava da gotovo dvije godine od stupanja na snagu izmjena Zakona o akcizama, vidimo da nije pokrenut najavljivani ciklus u cestogradnji od prikupljenih dodatnih akciza, a riječ je o stotinama miliona eura, već je gradnja planirana kreditnim sredstvima. 

“Ta sredstva su sada blokirana zbog nepostojanja političkog dogovora za rad Parlamenta BiH, te ukoliko dođe do kašnjenja, sigurno da će se platiti penali na nepovučena sredstva, na isti način kao što su do sada plaćane desetine miliona KM. Zbog čega se direktno ne usmjeravaju prikupljena sredstva od akciza, trebaju odgovore da ponude ona preduzeća gdje taj novac stoji i ne koristi se, a prikazuju se milionske dobiti. Građanima su akcize imali efekt kao da je stopa PDV-a povećana za 1 posto, došlo je do rasta troškova života, hrane, prevoza.”

Urednik poslovnog portala Capital.ba Siniša Vukelić ističe da posljedice političkog zastoja osjećaju svi građani. 

“Građanima bi to možda bilo najlakše pojasniti da zamisle neku malu kompanij od 20 zaposlenih kojom niko ne upravlja ovako dug period, niko ne podnosi izvještaj, niko ne rukovodi, a onda to neka uporede sa jednom državom u kojoj nema vlasti”, opisuje situaciju Vukelić.

Građani štednjom plaćaju političare

Dodaje da se šalje jako loša poruka mogućim investitorima, jer se radi o nesigurnom području za jedan biznis što će uticati da i ova i naredna godina budu rekordne po niskim investicijama. 

“Kakva poruka se šalje domaćim privrednicima i građanima najbolje pokazuje to što iznos štednje i depozita u domaćim bankama raste. Zašto je to loše? Banke ne mogu stredstva prikupljena od štednje plasirati u privredu već kupuju po vrlo niskoj cijeni državne, entitetske ili općinske obveznice, trezorske zapise, jer imaju viška sredstava. Zašto raste štednja u bankama? Zato što se građni ne usuđuju da investiraju dugoročno u kupovinu stana, auta ili kuće jer se boje ovakve političke situacije. Kako projektovati svoje zapošljavanje, nivo prihoda koje će imati u narednih 20, 25 godina, u ovakvim političkim uslovima. Onda oni taj novac daju bankama, banke koriste njihov novac da bi finansirali sve veće troškove državnog aparata na svim nivoima u BiH i tako omogućili da oni još duže ostanu na vlasti. Tako da je pradoksalno da građani koji najviše strahuju i najbolje procjenjuju situaciju daju svoje novce da se njima finansira opstanak ovog aprata”, objašnjava Vukelić.

Građani plaćaju i parlamentarce koji ne rade. Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) od početka decembra do kraja augusta zastupnici su zasjedali ukupno 12 sati i 53 minute, od čega su tri i po sata bili na pauzi. 

Za to su primili 2,1 milion KM (oko milion eura), a minuta njihovog rada odnosno nerada je građane koštala 2.800 KM (1.400 eura). 

“Sve ovo može samo dovesti do još masovnijeg iseljavanja građana iz BiH, što će dodatno limitirati mogućnosti za naš ekonomski razvoj. Ne treba zaboraviti da nam je struktura radne snage vrlo stara, da je riječ o osobama koji idu prema kraju svog radnog vijeka, te da će ubrzo i za njih trebati osigurati penzije. Postavlja se pitanje, kako u ovoj situaciji kada mladi odlaze i kada ti mladi pune sada fondove stranih zemalja, a ne BiH”, utvrđuje Hadžić. 

Al Jazeera

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: