Za 50 eura do mjesta u biračkom odboru

Koalicija nevladinih organizacija “Pod lupom” zabilježila je 11 slučajeva navodne trgovine pozicijama u biračkim odborima pred lokalne izbore u Bosni i Hercegovini. Iako su svi prijavljeni Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine, ovo tijelo zaduženo za nadziranje izbornog procesa te prijave nije razmatralo.

Trgovina mjestima u biračkim odborima uoči izbora u Bosni i Hercegovini postala je uobičajena praksa.

“Mnoge političke stranke nemaju interesa da pokrivaju određena biračka mjesta u određenoj opštini. Onda ona nudi političkoj stranci koja tu ima interesa, a zauzvrat će ona njoj dati u drugom mjestu. Mislim, to se radi, nije to više ni javna tajna”, kaže Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

Tako je uoči lokalnih izbora 2. oktobra Stranka demokratske akcije imenovala članicu druge stranke, Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, u jedan birački odbor. Andrea Martinović je u Općinskom odboru mladeži HDZ-a BiH, a upravo nju SDA imenuje u birački odbor na biračkom mjestu Kalibunar u Travnku. Ni HDZ BiH, ni SDA ne smatraju da u tome ima nešto sporno.

Slijeganje ramenima CIK-a

“Pa predložila je SDA i ona je na toj lokaciji član biračkog odbora. Mislim da to nije ništa sporno”, kaže Bojan Domić predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH, te dodaje kako to ne smatra nekim problemom i da Martinović ostaje članice ove stranke.

Tahir Lendo, predsjednik Izbornog štaba SDA Travnik ističe kako je to praksa “već dugo godina, već dugo izbora”, a na pitanje šta misli o takvoj praksi odgovara: “Pa, pazite, ja mislim da ne bi trebale da se dešavaju, ono što ti je pripalo – popuni.”

Na pitanje zašto SDA nije to mjesto popunila svojim, već kadrom HDZ-a BiH, kaže: “Pa, ne znam to, možda Vam može dati odgovor bolji Izborna komisija.”

Slučaj je i prijavljen CIK-u BiH, no to tijelo zaduženo za nadziranje izbornog procesa ga nije razmatralo. Predsjednik CIK-a BiH Ahmet Šantić, uz slijeganje ramenima, govori: “Kako, šta uraditi?”

“Ne kažem ja da je legalno, ali nije ni cjelishodno, nije ni moralno, nije ni oportuno, ali očito mehanizma zakonskog, u Izbornom zakonu nemamo, eksplicitne norme koja govori, odnosno koja bi uredilo to stanje na način da im zaista to onemogućimo”, dodaje.

Izborni zakon jasno kaže kako jedan politički subjekt može imati samo jednog člana u biračkom odboru. U konkretnom slučaju iz Travnika, SDA je praktično omogućila HDZ-u BiH da ima dva člana u jednom odboru.

I do 250 eura

Koalicija nevladinih organizacija “Pod lupom” upozorava da ovakva praksa, povećava i mogućnost izbornih malverzacija.

“Zbog trgovine koja se dešava na dan izbora, jedan politički subjekt, iako to ne bi smio, može imati više od jednog člana u biračkom odboru, a nerijetko sva tri, ili svih pet. Tada, kada ima sve svoje ljude, tamo može, faktički na biračkom mjestu, direktno utjecati na izborne rezultate, odnosno manipulisati voljom birača”, objašnjava Dario Jovanović iz ove koalicije.

On dodaje kako je koalicija “Pod lupom” registrirala i dojave o prodaji mjesta u biračkim odborima. Tome, kaže on, pribjegavaju manje stranke, a cijene usluge koju nude kreću se od 50 do 250 eura.

“Birački odbori upravljaju biračkim mjestom i dužni su osigurati pravilnost glasanja. Nepravilnost u radu biračkih odbora dužan je sankcionirati CIK, no do sada nije zabilježen niti jedan slučaj kažnjavanja pojedinaca ili stranke zbog trgovine mjestima u biračkim odborima”, iz Travnika javlja novinarka Al Jazeere Arduana Pribinja.

Al Jazeera

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: