Valentin Inzko za Jutarnji list: Nema više mrkve. Bruxelles će odsad koristiti batinu…

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko dao je  intervju za zagrebački Jutarnji list u kojem je govorio je o trenutnom stanju u BiH, razlozima zbog kojih još nije formirana vlast, blokadi uspostave Doma naroda u FBiH od strane dva HDZ-a i budućem odnosu međunarodne zajednice prema političarima u BiH . Intervju prenosimo u cjelosti.

 

Prije točno pet mjeseci, 3. listopada prošle godine, u BiH su održani opći izbori, a tamošnji političari ne uspijevaju sastaviti Vladu. Relativno najjača stranka, SDP BiH, pokušala je formirati većinu bez oba HDZ-a, a oni se osvećuju tako što odbijaju imenovati izaslanike za Dom naroda Federacije BiH iz županija s hrvatskom većinom

 

Bez Doma naroda ne može biti potvrđena vlada Federacije, pa ni državna. Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija zaprijetio je da će formirati Dom naroda i bez tih županija, zazivajući nerede i ulicu.

Tripoli i Disneyland

Ako do kraja mjeseca ne bude formirana vlast u FBiH i na državnom nivou, ulice Tripolija bit će Disneyland u odnosu na ono što bi se moglo dogoditi ovdje, zlokobno najavljuje Lagumdžija. “Ne bih se s tim složio, s obzirom na to da znam mentalitet građana u Bosni i Hercegovini pa mislim da do toga neće doći.

Međutim, mirne demonstracije su izraz demokracije, to se događa u svim državama i posvuda je moguće, u Austriji, kao i u BiH”, odgovorio mu je u razgovoru za Jutarnji Valentin Inzko , visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, u pauzi sastanaka na dvodnevnom skupu Europske pučke stranke u Zagrebu.

Inzko je austrijski diplomat i izvrstan poznavatelj prilika u regiji, osamdesetih je bio kulturni ataše u Beogradu, devedesetih prvi veleposlanik Austrije u BiH, a poslije u Sloveniji.

Slažete li se s Lagumdžijom da treba formirati vlast čak i u ovoj situaciji kad nisu izabrani svi delegati u Dom naroda, dakle bez obzira na bojkot HDZ-a?

– To je nezgodno pitanje, s obzirom na to da je rok za fomiranje Doma naroda istekao 30 dana nakon objavljivanja službenih rezultata izbora, a to je bilo 3. prosinca. Treba formirati Dom naroda što prije. Nije u skladu sa zakonom to što nema Doma naroda.

Što vi možete učiniti? Bakir Izetbegović je izjavio da je međunarodna zajednica prije pet-šest godina prešutno donijela odluku da ‘BiH treba prohodati sama’, što se trenutno ogleda u nemiješanju u fomiranje vlasti. Je li to točno?

– BiH je 18 godina članica UN-a i međunarodna zajednica je mislila, i to misli i sada, da BiH treba sve više preuzimati sudbinu u svoje ruke, da sve više trebaju odlučivati domaći faktori, a sve manje međunarodna zajednica.

Dogovor oko Brčkog

Ali tri strane u BiH ni o čemu se ne mogu dogovoriti. Zar nije međunarodna zajednica prerano digla ruke?

– Ima i takvih teorija, naravno. No s druge strane domaći političari su se uspješno dogovorili i usvojili ustavni amandman vezan za status Brčkoga, skoro svi su glasali za to, a imamo i drugih primjera gdje su se domaće snage same dogovorile. Nema toga dosta, niti je brzina zadovoljavajuća.

EU je najavio pojačanu prisutnost u BiH. Znači li to jače nametanje volje međunarodne zajednice, povratak nametanju odluka i strogih sankcija?

– Trenutačno Europsku Uniju u BiH predstavljaju dva čovjeka : šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU, a to sam ja. Te dvije funkcije će od lipnja ili srpnja nadalje biti ujedinjene u jednoj osobi. Veleposlanik EU će istovremeno biti specijalni predstavnik EU, pa će Europa u BiH govoriti jednim glasom.

Sadašnji ured EU u Sarajevu ima 58 suradnika, a novi će imati 120-130, a na čelu će mu biti jaka ličnost koja će doći iz Bruxellesa i koja će na raspolaganju imati ne samo mrkvice, nego i batinu. Ali to neće biti nekadašnje bonnske ovlasti, nego sankcije koje EU inače ima na raspolaganju.

 

U Vladi je bolje imati više faktora

Koji je vaš konkretan stav o formiranju vlasti: može li biti formirana bez oba HDZ-a iako su osvojili većinu hrvatskih glasova?

– Na to hipotetičko pitanje ne bih htio odgovoriti. Iskustvo govori da je bolja inkluzivnost nego ekskluzivnost, da je bolje što je više faktora u vladi i da vlada ima što širu bazu, ali i sadržajni program.

 

(Jutarnji list)

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: