Ujedinjuje se zdravstvo u BiH!

I službeno, Bosna i Hercegovina od prošle sedmice  ima samo tri kliničko-bolnička centra – u Sarajevu, Mostaru i Tuzli.
Naime, prije nekoliko dana i službeno je ukinut Kliničko-bolnički centar Banja Luka i preregistriran u Univerzitetsku bolnicu, što je daleko niži organizacijski i stručni stupanj i formalno-pravno je svrstan u kategoriju regionalnih bolnica poput onih u Trebinju, Prijedoru, Bijeljini, Doboju… Prema zakonskim propisima koji su na snazi u RS-u, bolnice u tom entitetu svrstane su u četiri razine.

Dva razloga

Iz Vlade RS-a su priopćili da je preregistracija čisto tehničko pitanje, međutim, zdravstveni radnici ne misle tako i pozivaju se na precizne međunarodne standarde kojima su kategorizirane zdravstvene ustanove. Sindikat zdravstvenih radnika zatražio je da se odluka odmah stavi izvan snage “jer je urušen zdravstveni sustav i RS se time odriče svojih ustavnih nadležnosti”. Podvučeno je da će Sindikat poduzeti sve da odluka bude oborena.
U banjolučkim političkim krugovima može se čuti da iza ukidanja Kliničko-bolničkog centra Banja Luka stoje dva razloga – jedan su osobni interesi političkih moćnika u entitetu, a drugi međunarodne obveze Bosne i Hercegovine. Ukidanjem KBC-a otvara se mogućnost privatiziranja dijelova Univerzitetske bolnice kroz formu takozvanog  javno-privatnog partnerstva i već se uvelike priča da je sve urađeno kako bi moćnici poput Milorada Dodika, predsjednika RS-a, i Ranka Škrbića, bivšeg ministra zdravstva RS-a i aktualnog veleposlanika BiH u Srbiji, završili posao na podizanju velikog privatnog kardiokirurškog centra u Banjoj Luci.
Njih dvojica su kumovi, a Tužiteljstvo Srbije prošlog tjedna službeno je otvorilo istragu o nekim njihovim “zdravstvenim poslovima” na relaciji Banja Luka – Beograd.
S druge strane, ovaj banjolučki slučaj dovodi se u vezu s reformom zdravstvenog sektora čiji je konačni cilj ujedinjavanje zdravstva na razini BiH. Ta oblast je u nadležnosti entiteta i Brčko Distrikta, međutim, bez objedinjenog zdravstva i državne strategije zdravstvenog sustava, BiH ne može dobiti sredstva iz europskih IPA fondova. Time najizravnije gubi na stotine milijuna eura. Predstavnici RS-a nedavno su u Parlamentu BiH odbili prijedlog da Ministarstvo civilnih poslova BiH izradi državnu strategiju zdravstva s objašnjenjem da se radi o prijenosu nadležnosti “na što nikada nećemo pristati”. Još od 2008. godine Svjetska zdravstvena organizacija inzistira na izradi državne strategije zdravstvenog sustava kako bi se napokon uredila ta oblast.
U BiH, kažu procjene, više od 13 fondova zdravstvenog osiguranja godišnje potroši oko dvije milijarde maraka i smatra se da su ogromni prostori za uštedu uz pružanje kvalitetnijih usluga. Kompletan zdravstveni sustav zasnovan je na principima solidarnosti i uplati doprinosa s tim što dobar dio usluga moraju platiti osiguranici.

Pismo namjere

Prema nekim informacijama, jedna prestižna specijalizirana svjetska agencija uradila je kompletnu i detaljnu analizu zdravstvenog sustava u BiH, izvela zaključke i dala preporuke, uključujući i detalje o tome koje bolničko-kliničke centre i bolnice Bosna i Hercegovina treba imati i u kojim mjestima.
Detalji još ne dolaze do javnosti i neće dok ne budu konstituirane nove vlasti, nakon izbora 12. listopada. Međunarodna zajednica prihvatila je kompletnu analizu i smjernice i neće odustati od namjere da, ako zatreba, pritiscima urazumi i natjera bh. vlasti na reformu zdravstvenog sustava.
Inače, Ministarstvo civilnih poslova BiH u svom sastavu ima Sektor za zdravstvo s dva odjela – jedan za planiranje, ljudske resurse i informacijske sustave u zdravstvu, a drugi za europske integracije i međunarodnu suradnju. Nadležnost sektora je utvrđivanje osnovnih principa koordinacije, usklađivanje planova entiteta i definiranje strategije na međunarodnom planu u oblasti zdravstva. Na državnoj razini postoji i tijelo koje se zove Konferencija za oblast zdravstva i u njemu su državni ministar civilnih poslova, entitetski ministri zdravstva i šef Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta. Međutim, ovo tijelo rijetko se sastaje, samo u izvanrednim okolnostima kao što je to bilo nakon svibanjskih poplava kada je održalo izvanrednu sjednicu.
Da se nešto krupno iza brda valja, potvrđuje i pismo namjere koje su Vijeće ministara i entitetske vlade prošlog mjeseca uputili Kristin Lagard, direktorici MMF-a. U njemu je priopćena čvrsta odlučnost da se krene u, kako je navedeno, “kritične reforme”  uključujući i oblast zdravstva.
– Mi priznajemo da je za poboljšanje materijalnog položaja našeg sustava zdravstvene zaštite potrebno zaustaviti povećanje troškova i stvoriti uvjete za smanjenje poreznog opterećenja plaća kroz smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje kao preduvjeta za sveobuhvatnu reformu sustava zdravstvene zaštite – navodi se u pismu namjere.
Naglašava se da su uz pomoć Svjetske banke identificirani  ključni reformski prioriteti – poboljšanje učinkovitosti nabave i izdavanja lijekova, medicinskih uređaja i opreme, zatim obnova bolnica i izmjena pravnog okvira za pružanje zdravstvenog osiguranja preko službi za zapošljavanje. Vijeće ministara i entitetske vlade najavili su MMF-u  da će u idućim mjesecima usko surađivati sa Svjetskom bankom “na razvoju specifičnih mjera koje će biti osnova reformi zdravstva”.
Čak i ako je ova “zakletva” aktualnih vlada BiH i entiteta lažna i pokušaj dobivanja na vremenu jer će se nakon izbora u listopadu vlast promijeniti, reforma zdravstvenog sustava i njegovo objedinjavanje, odnosno ujedinjavanje na razini države je neminovno. To je u interesu građana, a otpori s objašnjenjem da se radi o prijenosu nadležnosti s entiteta na državu nemaju nikakve osnove, naravno ako BiH želi biti država u punom smislu – kažu naši izvori iz diplomatskih krugova.

 

(Dnevni list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: