U BiH zlostavljano svako treće dijete

Kako u BiH ne postoje ozbiljne statistike koje bi pokazale koliko djece zaista trpi različite oblike zlostavljanja, pogledom na one koje su rađene u okviru projekata raznih organizacija zaključuje se da je to svako treće ili četvrto dijete.

Nasilje nad djecom užasava mnoge, ali rijetki su oni koji odluče nešto konkretno uraditi kako bi ga spriječili, kao pojedinci ili da se ovim problemom ozbiljnije pozabave u okviru zvaničnih institucija.

Mnogo je efikasnije po samo dijete, ali i društvo da se spriječi nasilje ili bilo koje drugo kršenje dječijih prava nego se nakon dugotrajne izloženosti djeteta zlostavljanju i ponižavanju baviti sanacijom učinjene štete.

Psiholozi upozoravaju i da se u većini slučajeva oni koji su bili izloženi nasilju u svojoj porodici ili u sredini u kojoj žive, kasnije, kada odrastu, i sami ponašaju isto prema svojim potomcima.

Zakoni -mrtvo slovo na papiru

Zakonska regulativa u BiH u ovoj oblasti, kako kažu iz Institucije ombudsmena za ljudska prava, nije adekvatno regulirana, ali i u onim slučajevima gdje jeste ostaje samo mrtvo slovo na papiru. U praksi nedostaju institucije, službe i stručni timovi koji bi implementirali zakon.

– U našoj zemlji postoji znatan broj djece koja nisu upisana u matične knjige rođenih i kojoj su na taj način uskraćena osnovna prava kao što su adekvatna zdravstvena zaštita, pravo na obrazovanje ili zaštita od bilo kojeg oblika zloupotrebe – kaže Aleksandra Arsenijević-Puhalo, koordinatorica projekta “Jačanje kapaciteta Odjela za zaštitu prava djeteta” Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Obrazovni sistem

Kao poseban problem ona navodi zloupotrebu djece u prosjačenju. U Odjelu za praćenje prava djece u ovoj instituciji zagovaraju uspostavu dnevnih centara za djecu zatečenu u prosjačenju, kao i prihvatnih stanica za djecu i omladinu zatečenu u skitnji i prosjačenju.

– Od samog uključivanja u društvenu zajednicu, odnosno u obrazovni sistem, djeca koja imaju problema sa psihofizičkim razvojem nailaze na poteškoće. Škole, uglavnom, niti su opremljenem niti su kadrovski spremene da se brinu o toj djeci – kaže Arsenijević-Puhalo.

Sukobi roditelja

– Podnesene žalbe koje dobivamo, a koje tretiraju povrede dječijih prava, uglavnom se odnose na neizvršenje sudskih odluka, kao i odluka u pogledu povjeravanja djece jednom od roditelja na staranje, onemogućavanje kontaktiranja drugog roditelja s djetetom, odbijanje roditelja kojem nije dodijeljeno starateljstvo da potpiše saglasnost na izdavanje pasoša za dijete i slično – navodi Arsenijević-Puhalo.

Dnevni avaz

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: