ŠTO UVOZIMO?: Na pekarske proizvode i vodu dali po 52, a za pivo 65 milijuna maraka

Kako su uvozni proizvodi preplavili domaće tržište je stara vijest, kao i to da uvozni lobiji drmaju bh. gospodarstvom, ali kada god izađu statistički podaci o tome što i koliko uvozimo uvijek se zapanjimo. Tako je bilo i nakon što je Vanjskotrgovinska komora BiH objavila podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvih pola godine. Ukoliko gledamo ukupno, u prvih šest mjeseci 2015. godine ukupan uvoz u BiH iznosio je točno 7,406.999.462,84 maraka, a izvoz je bio 4,494.595.497,10 maraka. Kako smo, već godinama navikli i tijekom ove godine bilježimo značajan vanjskotrgovinski deficit.
Poražavajući podaci

Međutim, ono što je običnim građanima najnejasnije je struktura uvoza. Naime, nitko sigurno neće osporavati uvoz onih proizvoda koji se u BiH ne proizvode te je teško očekivati da u proizvodnji takvih proizvoda budemo konkurentni. Tako je i ove godine uvoz nafte i naftnih derivata bio skoro 700 milijuna za šest mjeseci, osobnih automobila i drugih motornih vozila skoro 195 milijuna maraka, električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafi oko 93 milijuna itd.
Međutim, kako objasniti situaciju da u prvih pola godine u kategoriji “kruh, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi” kod rubrike uvoz stoji pozamašna cifra od 52,225.442,71???? Anomalijama tu nije kraj, nego zemlja koja je jedna od najbogatijih u Europi kada su u pitanju vode, na uvoz u kategoriji “vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode” za šest mjeseci troši točno 52,504.910,20 maraka, dok naša poljoprivreda tone sve dublje i dublje mi u prvih pola godine za goveđe meso (svježe i rashlađeno) iz inozemstva dajemo 58,856.095,45 maraka, na uvoz goveđe kože i druge vrste sličnih koža u prvih šest mjeseci dali smo 98,723.527,93 maraka. Pozamašna cifra kada je u pitanju uvoz nalazi se i kod rubrika “pivo dobiveno od slada” (65,326.852,83 maraka), kao i kod “preparata koji se koriste za prehranu životinja” (53,496.890,34 maraka).
Lakrdija zvana BiH

Zaista nevjerojatno zvuče navedeni podaci za određene proizvode za koje je BiH “Bogom dana” i ima sve komparativne prednosti za njihovu proizvodnju. Primjerice, posljednjih mjeseci naši poljoprivrednici prisiljeni su više vremena provoditi prosvjedujući na ulicama zbog neisplaćenih poticaja nego na njivama. Država dakle ne isplaćuje poticaje, a istodobno na uvoz samo pekarskih proizvoda i govedine za šest mjeseci ode oko 110 milijuna maraka.
Iz godine u godinu se čudom čudimo kako je moguće da BiH u kojoj su izvori pitke vode “na svakom koraku”, na vodu “baca” desetine pa i stotine milijuna maraka, ali to se nastavilo i u ovoj godini. Dok se u BiH na prste mogu nabrojati pivarske industrije, koje jedva spajaju kraj s krajem, iz inozemstva svakog mjeseca dolaze piva vrijedna desetak milijuna maraka. Dok god je situacija ovakva, odnosno dok god u ogromnim količinama uvozimo robu za proizvodnju koje imamo komparativne prednosti, a istodobno nam je nezaposleno oko 540.000 građana, oporavka bh. gospodarstva neće biti.
Što najviše izvozimo?

Kada je u pitanju struktura izvoza, stvari se nisu mijenjale u odnosu na protekle godine. Tako i dalje najviše izvozimo sjedala, aluminij u sirovim oblicima, električnu energiju, obuću, obrađeno drvo, dijelove i pribor motornih vozila, namještaj, šipke od željeza, poluproizvodi od željeza, koks, itd.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

%d blogeri kao ovaj: