Statistički haos u pandemiji odgovoran za loš status Bosne i Hercegovine

Statistika je važan predmet na brojnim studijima društvenih i prirodnih nauka, ali je naša zemlja, a posebno Federacija BiH, pala na tom ispitu u vrijeme pandemije koronavirusa.Statistički tretman broja zaraženih, preminulih, testiranih i aktivnih slučajeva ne izgleda previše zahtjevno, ali već sedam mjeseci podaci koje dostavljaju epidemiološke službe predmet su čuđenja, zabune, a često i fabriciranja lažnih vijesti.

Izuzimajući onaj praznični dan kad su u jeku pandemije odmarali, zdravstveni radnici i njihove kolege statističari iz entiteta RS bolje se nose. Oni još uvijek uspijevaju zadovoljiti osnovne standarde i biti pouzdaniji izvor informacija od haotične FBiH.

Zdravstvene vlasti u FBiH jučer su saopćile da imaju osam smrtnih ishoda kod zaraženih osoba, ali četiri od njih su iz posljednja 24 sata, a četiri iz nekog ranijeg perioda. Šta je uzrok tom dekurzivnom i dopisnom epidemiološkom tretmanu preminulih teško je naslutiti, ali da stvara posve negativan efekat i lažnu sliku sasvim je jasno. Broj umrlih koji se saopći za određeni dan tako ulazi u zvaničnu statistiku koju posmatra i EU, iako taj broj konkretno za jučer nije tačan. Međutim, on je kao takav danas saopćen i ulazi u statistiku od koje će vjerovatno zavisiti neke buduće odluke.

Federacija BiH vjerovatno je jedini prostor u cijeloj Evropi, a moguće i dosta šire, u kojem od početka pandemije nije uspostavljan sistem evidentiranja osnovnih epidemioloških kriterija po regionalnim jedinicima. Jedino kod nas se ne zna koliko je zaraženih u Travniku, umrlih u Cazinu, a aktivnih slučajeva trenutno u Stocu.

Da li je do viših nivoa vlasti, sukoba nadležnosti ili lošeg poznavanja rada u Excelu, pravo je pitanje za ministra Mandića, direktora Pehara, epidemiologe Čerkeza ili Musu. Odgovore čekamo već pola godine.

Statistički haos u jednom entitetu, kao i posljedično odsustvo odgovornosti i hijerarhije zdravstvenih vlasti u našoj zemlji ponajviše su odgovorni za loš tretman naše zemlje kod evropskih donosilaca odluka za otvaranje i zatvaranje granica, tretman testova i slične probleme koji se lome na plećima građana BiH, poslovne zajednice i dijaspore.

(Klix)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: