Senad Softić, guverner Centralne banke: Hoće li rasti kamate u BiH

Centralna banka (CB) BiH prije nekoliko dana objavila je zabrinjavajuće podatke o novom inflatornom šoku koji nas očekuje u prvoj polovini ove godine, značajno korigirajući ranije procjene. Tako bi do kraja juna inflacija u BiH mogla iznositi i 9,2 posto.

Druga procjena

Prema riječima guvernera CBBiH Senada Softića, u decembarskom krugu brzih procjena inflacije i ekonomske aktivnosti, na osnovu tada dostupnih informacija, preliminarne procjene su govorile da će inflacija u prvoj polovini 2022. godine premašiti 4 posto, ali novi podaci tri mjeseca kasnije proizveli su bitno drugačiju procjenu.

– O tome kolike turbulencije u cijenama na svjetskim tržištima izaziva rat u Ukrajini, koji nije jedini izvor snažnih inflatornih pritisaka, govori i činjenica da su centralne banke i supranacionalne institucije značajno revidirale svoje procjene i projekcije inflacije, pa i mi u BiH. U BiH se, spletom nepovoljnih okolnosti, globalni šok na strani ponude podudario s našim strukturalnim ranjivostima, koje su dodatno osnažile inflaciju – kaže Softić.

Prema posljednjim podacima, inflacija u eurozoni iznosi 5,9 posto, u SAD 7,9 posto, u BiH je u januaru iznosila 7 posto, a očekuje se da će inflacija u februaru iznositi 7,8 posto.

– Inflacija smanjuje raspoloživi dohodak građana i njihovu kupovnu moć, odnosno standard. Stoga je neophodno razmišljati o mjerama koje je potrebno poduzimati u smislu jačanja kupovne moći i standarda, te mjerama subvencioniranja i zaštite najugroženije kategorije stanovništva, barem u kratkom periodu – ističe guverner CBBiH.

Novi podaci

Ističe da se rast kamatnih stopa ne očekuje u kratkom roku, da bi njihovo eventualno povećanje u eurozoni moglo dovesti i do korekcija u BiH, ali da je prognoze nezahvalno davati.

– Svakodnevno smo svjedoci mnogobrojnih novih podataka, procjena i analiza koje ukazuju na to da, vjerovatno, slijedi promjena ciklusa monetarne politike s ekspanzivne u restriktivnu, koja dovodi do rasta kamatnih stopa. Određene centralne banke, kao što su Bank of England i Fed, počele su podizati svoje kamatne stope. S druge strane, ECB, čije mjere imaju direktan utjecaj na BiH, još nije poduzela izmjene monetarne politike vezane za kamatne stope – kaže Softić.

Potrebne reforme

Dodaje kako je značajan dio trenutnih pritisaka u BiH strukturalne prirode i da rješenja moraju biti vezana za dugoročne ekonomske politike i niz reformi.

– Možda je trenutni problem s inflacijom najbolji pokazatelj posljedica neprovođenja neophodnih reformi i usporavanja konvergencije ka članicama EU te brži pristup EU integracijama. Pri tome dio ekonomskih i svih drugih reformi i nije bio naročito zahtjevan za implementaciju. Uvjeren sam da vlasti u BiH poduzimaju sve što je neophodno kako bi olakšale građanima i privredi trenutnu situaciju – kaže Softić.

(Avaz)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

%d blogeri kao ovaj: