Oglasila se i UIO: Nema osnova za oduzimanje vozila, špekulacije su netačne

Nakon aktueliziranja teme o uvozu polovnih automobila iz zemalja Evropske unije u BiH i sumnji da bi građani, ali i država mogli biti oštećeni zbog nepravilnosti u postupku uvoza, iz Uprave za indirekntno oporezivanje tvrde da se cijeli proces obavlja u skladu s propisima te da su i država i kupac zaštićeni.

Kada uvoznik bilo koje robe, pa tako i vozila, u Bosnu i Hercegovinu, uz ostalu dokumentaciju, u carinskom postupku uvoza dostavi i dokaz o porijeklu – Obrazac EUR 1, ostvaruje pravo da bude oslobođen od plaćanja carine, jer se radi o proizvodu s porijeklom iz neke od zemalja s kojima BiH ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.

S obzirom da je Udruženje automobilske industrije u Njеmačkoj odlučilo da od 2016. godine ne izdaje potreban dokument za pribavljanje obrasca EUR 1 za korištena vozila marki AUDI, BMW i VW, jer su za korištena vozila potrebni veliki napori da se dokaže evropsko porijeklo, Uprava za indirektno oporezivanje je u periodu od 2016. do avgusta 2019. godine za putnička motorna vozila, u postupak naknadne provjere uputila ukupno 10.988 dokaza o porijeklu, od čega je do danas odgovoreno na 9.496 zahtjeva. U naknadnim provjerama UIO je od nadležnih carinskih službi zaprimila 6.132 pozitivne provjere, 24 djelomično pozitivne provjere i 3.280 negativnih provjera, dok se rezultati ostalih zahtjeva za naknadu kontrolu još uvijek očekuju.

UIO prilikom uvoza polovnih vozila marki AUDI, BMW i VW, bez obzira na priložen obrazac EUR 1 kao dokaz o porijeklu vozila iz EU, pored plaćanja PDV-a, traži od uvoznika i polaganje iznosa predviđenog za plaćanje carine na poseban depozitni račun.

“Nakon toga se obrazac EUR 1 šalje na naknadnu provjeru u carinsku službu zemlje koja ga je i izdala. Taj novac stoji na depozitnom računu dok se dokaz o porijeklu za svako pojedinačno vozilo ne vrati sa naknadne provjere. Ukoliko je provjera pozitivna, novac sa depozitnog računa se vraća obvezniku, a ukoliko je naknadna provjera obrasca EUR 1 negativna, novac sa depozitnog računa se uplaćuje na Jedinstveni račun UIO”, rekli su u UIO.

Poručuju da ne postoji bilo kakav zakonski osnov da se vozilo, koje je uvezeno u BiH na prethodno opisan način, oduzme, jer su uredno plaćene sve zakonom predviđene uvozne dažbine.

Za svaku negativnu provjeru dokaza o porijeklu UIO je pokrenula postupak naknadne naplate uvoznih dažbina od svih uvoznika i po tom osnovu naplatila višemilionski iznos. Radi se o naknadnoj naplati uvoznih dažbina od većeg broja fizičkih i pravnih lica koja su uvozila polovna putnička vozila u Bosnu i Hercegovinu.

Postoji problem neujednačenog postupanja zemalja članica Evropske unije kad je u pitanju izdavanje, ovjeravanje i naknadna provjera dokaza o porijeklu – EUR 1 obrazaca za korištena putnička motorna vozila.

“Veliki broj negativnih provjera stigao je iz Njemačke i Austrije, dok Holandija i dalje izdaje dokaze o evropskom porijeklu i potvrđuje evropsko porijeklo za istu vrstu robe – korištena vozila. Ovo je razlog što veliki broj uvoznika ovakvih automobila iste kupi u nekoj od zemalja EU, što se vidi iz priložene fakture, a izvozno carinjenje obavi u Holandiji, jer uglavnom i samo tu mogu dobiti dokaz o porijeklu. Slična praksa ranije je bila i u Sloveniji, ali je prekinuta. Također, kako od Carinske uprave Belgije u ovom periodu UIO dobija veliki broj negativnih rezultata naknadne provjere dokaza o porijeklu za korištena vozila istog izvoznika i istog uvoznika, nametnulo se pitanje zašto i dalje Carinska uprava Belgije prvo izdaje pozitivna uvjerenja o porijeklu, a nakon provedenog postupka naknadne provjere istih dostavlja u UIO negativne rezultate”, kazali su nam iz UIO-a.

Neujednačeno postupanje na ovakav način dovelo je u neravnopravan položaj uvoznike u BiH (fizička i pravna lica), pa i izvoznike ove robe iz EU, značajno uvećalo troškove, povećalo obim rada carinskih službi, pojačalo sumnju u ispunjenost uvjeta za izdavanje dokaza, kao i primjenu preferencijalne stope carine, o čemu je UIO informirala carinske uprave Holandije i Belgije (dokumentacija u prilogu e-maila), i Evropsku komisiju u Briselu, tražeći konkretna pojašnjenja i jednoobrazno postupanje. Nažalost, do danas UIO nije dobila konkretan i jasan odgovor.

Zbog svega prethodno pomenutog UIO se obratila i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa molbom da se sagleda mogućnost za iznalaženje rješenja oko izdavanja i naknadne kontrole izdatih dokaza o porijeklu robe u okviru važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU i Regionalne konvencije o pan-euro-mediteranskim preferencijalnim pravilima o porijeklu robe.

Ovakvo različito postupanje zemalja EU, kad je u pitanju izdavanje i naknadna kontrola dokaza o porijeklu obrasca EUR – 1, izuzetno negativno utiče na poslovanje poreznih obveznika koji se bave uvozom motornih vozila u BiH, izaziva dodatne troškove i građanima BiH, te potiče različite dezinformacije u javnosti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: