Migranti ponovo dolaze u Tuzlu: Sve više maloljetnika bez pratnje o kojima se ništa ne zna

Tri mjeseca nakon akcije izmještanja blizu 500 migranata iz Tuzle u kamp Blažuj kod Sarajeva, veći priliv osoba koje ilegalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu ponovo se bilježi u ovom gradu.Zbog činjenice da u Tuzli ne postoji prihvatni centar, niti kamp, migranti spavaju u napuštenim objektima, privatnom smještaju, parkovima… Pojedine je moguće primijetiti i na raskrsnicama dok novac zarađuju tako što prodaju maramice.

A oni migranti koji dolaze u Tuzlu uglavnom su prepušteni sami sebi. Sami pronalaze mjesto za spavanje, a oni koji nisu snalažljivi ili su bez novca noći provode pod vedrim nebom. Posebno je zabrinjavajuće da je sve veći broj maloljetnika koji su bez pratnje, a na tuzlanskim ulicama bilježe se i porodična grupiranja.

Za mjesec i po registrovano ih više od 1.100

Službenici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona u maju i junu ove godine evidentirali su više od 1.100 migranata na području najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Kako je za Klix.ba potvrđeno iz ove institucije, riječ je o osobama koje nisu imale identifikaciona dokumenta, niti potvrdu o iskazanoj namjeri za azil. S obzirom na to da Terenski centar Službe za poslove sa strancima u Tuzli više ne vrši registraciju migranata, oni su upućeni na ovu proceduru u Sarajevo.

“Napominjemo da je na Tuzlanskom kantonu zabilježen manji broj migranata u vrijeme proglašenja stanja prirodne nesreće i dok su na snazi bile zaštitne mjere od nadležnih tijela i organa. Na primjer u mjesecu aprilu je registrovano svega pet migranata, dok sa ublažavanjem mjera i dolaskom povoljnijih vremenskih prilika bilježimo povećanje broja onih koji prelaze preko područja naše nadležnosti”, navela je glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK Amra Kapidžić.

Foto: A. K./Klix.ba

Prema njenim riječima, najveći broj migranata bilježi se na području Policijske uprave Kalesija, a prema zemlji porijekla dominiraju iz Pakistana, Afganistana, Bangladeša, Iraka i Sirije.

“Uprava policije MUP-a TK shodno nadležnosti poduzima sve potrebne aktivnosti na očuvanju stanja sigurnosti na zadovoljavajućem nivou, odnosno ličnoj i imovinskoj zaštiti građana, pa i samih migranata na kantonu”, naglasila je Kapidžić.

Pomoć jedino od volontera

Gradske i kantonalne vlasti u najmnogoljudnijem kantonu u Fedraciji BiH danas nikakve akitvnosti ne sprovode kada je u pitanju migrantska kriza. Međutim, kao i u godinama ranije, migranti u pokretu koji se zadese u Tuzli i danas dobijaju pomoć dobrih volontera. Projekt interventne podrške migrantima još uvijek realizira Centar za pružanje usluga u zajednici Puž skupa sa organizacijom Catholic Relief Services.

Kroz ovu aktivnost se osigurava siguran smještaj za najranjivije kategorije ljudi u pokretu, odnosno žene, porodice s djecom, povrijeđene i osobe lošeg zdravstvenog stanja te maloljetnike bez pratnje. Također, osiguran je i dnevni boravak za mlade u pokretu gdje se mogu istuširati, oprati odjeću, dobiti hranu i slično, što je omogućeno kroz podršku Caritasa BiH.

“To se obezbjeđuje na način da neka od organizacija na terenu primijeti da se pripadnici neke od tih kategorija nalazi određeno vrijeme na ulici. Nakon toga se uz potrebnu dokumentaciju poput ‘bijelog papira’, odnosno potvrde o iskazanoj namjeri za traženje azila, oni smještaju u naš objekt uz prijavljivanje adrese Terenskom uredu Službe za poslove sa strancima”, kazao nam je Danijel Vasilj iz organizacije Puž.

Foto: A. K./Klix.ba

Tuzla migrantima i dalje predstavlja tranzitnu stanicu na putu prema Bihaću, Sarajevu ili nekoj od zapadnih zemalja. Akcija koja je sprovedena prije tri mjeseca predstavljala je određeni vid spasa za sve one koji su u katastrofalnim uslovima boravili u gradu soli, uglavnom na platou autobuske i željezničke stanice.

Sada se ponovo otvara potencijalna mogućnost stvaranja problema koji je ne tako davno postojao jer nakon popuštanje mjera u susjednoj Srbiji bilježi se sve veći priliv migranata u Tuzlanskom kantonu, koji dolaze ilegalnim kanalima od Bijeljine, Zvornika te Sapne.

Haotičnije stanje

Zbog nepostojanja adekvatnog sistema rada Vasilj današnje stanje ocjenjuje znatno haotičnijim nego ranije.

“Sada više niko ne zna šta treba raditi. Vratili smo se u stanje koje je bilo u vrijeme kada su migranti tek počeli pristizati u velikom broju i kada je djelovala samo grupa volontera koji su im pomagali. Mi i dalje na terenu imamo prisutne domaće i međunarodne organizacije, ali njihov opseg rada je onemogućen brojnim proizvoljnim i stvarnim odlukama koje su donesene od MUP-a, Službe za poslove sa strancima i slično”, dodaje Vasilj.

Dnevno kroz Tuzlu u prosjeku prođe između 50 i 80 migranata, a zbog nepostojanja mogućnosti njihove registracije u Terenskom centru Službe za poslove sa strancima u ovom gradu, Vasilj navodi da volonteri, ali i građani uopšte ne znaju ko se među njima kreće.

“Mi ne znamo ko su oni jer nemamo nikakve biometrijske podatke. Ne možemo ni detektovati one koji su najranjiviji, poput maloljetnika bez pratnje, kojih po saznanjima sa terena, ima okvirno 20 posto od ukupnog broja onih koji tu borave. Dakle, prošlo nam je okvirno 200 takvih osoba, a da niko od nadležnih ne zna ništa o njima”, upozorava Vasilj.

Migranti imaju i formiranu rutu kojom zaobilaze Tuzlu te dolaze direktno do Živinica. Iz tog grada oni koji imaju novca autobusima se prebacuju do Sarajeva, dok oni drugi koji sebi ne mogu priuštiti prijevoz pješice se zapućuju prema bh. prijestolnici.

(Klix)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: