Kolike su prosječne plate Bosanaca i Hercegovaca u Njemčakoj?

Zaposleni stranci u Njemačkoj zarađuju puno manje od domaćih državljana, pokazuje statistika Savezne agencije za rad. Dok su njemački državljani u prošloj godini imali mjesečni srednji prihod od 3.509 eura bruto – dakle prije plaćanja poreza i doprinosa – kod stranaca je ta vrijednost bila 2.614 eura. To je za 895 eura ili za četvrtinu manje.

U pitanju nije prosjek već takozvana medijana, vrijednost ispod i iznad koje se nalazi po točno polovica svih prihoda. Za razliku od prosjeka, ta vrijednost ublažava utjecaj vrlo niskih i pogotovo vrlo visokih plaća i računa se da bolje govori o standardu „običnog” čovjeka.

Stranci rade slabije plaćene poslove

Razlika između Nijemaca i stranaca je posebno drastična kada su u pitanju došljaci iz Sirije, Afganistana ili Eritreje koji zarađuju 1.475 eura manje od domaćih.

Statistiku je priopćila Savezna Vlada u odgovoru na zastupnički upit iz redova Alternative za Njemačku. Posebno upada u oči koliko su se razlike povećale posljednjih godina – tako je 2010. godine razlika bila 11,6 posto (317 eura).

Razlika se ne može pripisati samo obrazovanju jer postoji čak i kod nekvalificiranih radnika – stranci tu dobivaju 415 eura manje od Nijemaca. Nekvalificirani radnici iz Albanije, Srbije i te regije zarađuju pri tome 208 eura manje mjesečno, dok ljudi iz izbjegličkih zemalja imaju 657 eura manje mjesečno.

U takozvanom „sektoru niskih plaća” radi tek 16 posto od svih njemačkih zaposlenih, dok je kod stranaca taj udio 37 posto.

Ruši li migracija plaće?

Njemačka Vlada tumači razliku u plaćama time što radnici iz inozemstva često imaju manje iskustva i stručnosti. Prema odgovoru Savezne vlade, zapošljavanje više stranaca može imati „efekt pritiska na srednju zaradu”.

„Ljudi koji su tek doselili u Nemačkoj su na početku karijere”, kaže Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada pri Agenciji za rad. „Njihove plaće će tijekom karijere znatno rasti”, rekao je on za agenciju dpa.

Rene Springer, zastupnik Alternative za Njemačku koji je postavio ovaj upit Vladi, kaže da „doseljavanje ne smije voditi dampingu plaća”. Njegova stranka se oštro protiv masovnom doseljavanju, prije svega primanju tražitelja azila.

Brücker pak kaže da „dolazak migranata ima tek marginalni utjecaj na plaće”.

Razlike se, smatraju u Vladi u Berlinu, mogu smanjiti zakonski propisanom minimalnom plaćom koja postoji nekoliko godina, te poticanjem da se stranci usavršavaju u Njemačkoj.

Prema Saveznoj agenciji za rad, u posljednjem mjesecu prošle godine je na puno radno vrijeme u Njemačkoj bio zaposlen 21 milijun njemačkih državljana i tri milijuna stranaca.

(DW)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: