Hoće li država višak miliona od indirektnih poreza ulagati u investicije ili će ih “pojesti” birokratija?

U prvih pet mjeseci ove godine prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini veći su za 739 miliona KM ili 23,88 posto u odnosu na isti period 2021. godine.

Istovremeno, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH objavila je da je u prva tri mjeseca 2022. godine privredi vratila 819 miliona KM što je za 224 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Kako je uopće došlo do većeg priliva novca?

– Povećanje prihoda od indirektnih poreza je dokaz da UIO bolje naplaćuje, očigledno se tome prilazi sa većom radnom disciplinom, koristi se IT tehnologija… Porast prihoda je i zbog rasta cijena. Sve je više fiskalnih računa, mada je i dalje prisutna utaja poreza u mnogim privrednim sektorima u nekim dijelovima države.

Ozbiljniji pristup naplate ovih vrsta poreza nije došao tek tako, dobrom voljom domaćih aktera, već pritiskom stranog faktora, prije svega Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke – analizira za Faktor prof.dr. Željko Šain sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Šta će državne i entitetske institucije uraditi s (ne)očekivanim viškom prihoda?

– Trebalo bi iskoristiti novac u produktivne investicije, a ne u finalnu potrošnju. U BiH na svim nivoima imamo preglomazan birokratski aparat i dok se on, hajmo reći, podmiri, zaboravimo na investicije koje onda u nedostatku svježeg novca finansiramo u pravilu iz međunarodnih kredita.

Znači, smanjiti potrošnju u birokratskom aparatu i time se otvara potencijal za investiranje koje donosi benefite državi, ekonomiji, stanovništvu… – savjetuje Šain.

Faktor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

%d blogeri kao ovaj: