Evropi prijeti novi migrantski val?

Upozorenja na novi migracijski val na proljeće sve su jača nakon turske ofanzive na Kurde u Siriji, koja je izazvala novi val raseljavanja stanovništva, te velikog povećanja migranata iz Turske u Grčku. Migracijski val bi se mogao osjetiti i u Bosni i Hercegovini.

Najnoviji izvještaj Fronteksa pokazuje kako je tokom 2019. godine broj ilegalnih prelazaka granica na takozvanoj Balkanskoj ruti, koja vodi i preko Srbije, dvostruko veći u odnosu na 2018. godinu.

“Novi val izbjeglica kreće se iz Idliba prema turskoj granici. Od 200 do 250 hiljada izbjeglica kreće se prema našoj granici. Pokušavamo to spriječiti određenim mjerama. Vrlo je teško, jer su to, ipak, ljudi”, rekao je Redžep Tajip Erdoan, predsjednik Turske.

Ozbiljne prijetnje novim migrantskim valom stižu iz Turske. I to ne samo za Evropu nego i zemlje Balkana, naročito Bosnu i Hercegovinu koju bi migrantski val, ponovo, mogao zadesiti na proljeće.

Fronteksov izvještaj upozorava da se na prostoru Zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata te je to okarakterisano kao “rizik za centralnu Evropu”.

“Pored granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama sa Hrvatskom i Rumunijom”, rekao je Đerđ Bakondi, savjetnik za nacionalnu sigurnost mađarskog premijera.

Švercerske grupe počele su da vraćaju migrante iz Bosne i Hercegovine u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu sopstvenih granica uz finansijsku pomoć Evropske unije.

No, s obzirom na činjenicu da se Bosna i Hercegovina i dalje bori s migrantskom krizom i da i dalje nismo spremni ni institucionalno ni sistemski odgovoriti tom zadatku, novi ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić uvjeren je da će novom strategijom biti riješen ovaj sigurnosni izazov.

On ističe i da se Ministarstvu mora vratiti dijalog, kao i intenzivirati razgovori sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom, te da se s naše strane, naglašava Radončić, mogu očekivati vrlo konstruktivne inicijative.

Poručuje da kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Evropa nije na efikasan način pristupila rješavanju ovog problema.

“Ako druge zemlje imaju pravo poput predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa da podižu žičane ograde i barikade, mislim da i Bosna i Hercegovina treba da učini sve da na što humaniji način obeshrabri toliko masovan dolazak u našu zemlju”, rekao je Radončić.

Unsko-sanski kanton, koji već godinu snosi najveći teret migrantske krize u Bosni i Hercegovini, očekuje da će novo Vijeće ministara ozbiljnije pristupiti ovom problemu. Vjeruju da će do marta pronaći novo rješenje za zatvaranje prihvatnih centara Bira i Miral, koji predstavljaju sigurnosnu i zdravstvenu prijetnju za kompletno stanovništvo.

“Naša je procjena da u ovome mjesecu imamo negdje oko četiri i po hiljade migranata i čekamo ovu drugu fazu rješavanja smještajnih kapaciteta kod Blažuja, tako da bi nekih oko hiljadu migranata mogli smjestiti u taj objekat”, rekao je Nermin Kljajić, ministar unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Balkanske zemlje, naročito one koje nisu u Evropskoj uniji, postaju žrtve evropske migrantske krize, pogotovo Bosna i Hercegovina, poručuje profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Izet Beridan.

On kaže da vanjska i odbrambena politika Evropske unije ne čini ništa da se ugase žarišta koja proizvode velike sile u ratnim sukobima.

“Iz Bosne i Hercegovine sada kreće dio migranata prema Srbiji, jer su tamo uvjeti za boravak u zimskim uslovima bolji. Na proljeće bi mogla krenuti nova migrantska kriza i zahvatiti i Srbiju i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Vidjet ćemo kako će se i naša država i Evropska unija snalaziti u tim uvjetima”, rekao je Beridan.

Interesantno je da se prvi put ilegalne migracije spominju i u usvojenoj deklaraciji NATO samita u Londonu iz decembra prošle godine, i to u kontekstu sigurnosnih prijetnji i izazova.

(Vijesti.ba)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: