Dom naroda Parlamenta FBiH prihvatio Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti

Dom naroda Parlamenta FBiH prihvatio je na sjednici u Sarajevu Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH, kojim se uređuje pravo na zdravstvenu zaštitu i mogućnost ostvarivanja najvišeg mogućeg nivoa zdravlja svakog stanovnika Federacije BiH.

Između ostalog, Zakonom je predviđeno da se na nivou općina osigura primarna zdravstvena zaštita, kao što su domovi zdravlja, apoteke i ustanove za kućnu zdravstvenu njegu. Na nivou primarne zdravstvene zaštite otvorena je mogućnost osnivanja socijalno-zdravstvenih ustanova za palijativnu njegu u interdisciplinarnom timu, kao i ambulante za bol i palijativnu njegu. Ovakva se ustanova može osnovati kao samostalna, a na teret sredstava zdravstva će se moći finansirati zdravstvene usluge na osnovu ugovora sa domom zdravlja ili bolnicom. Bolnica u kojoj se izvodi nastava u okviru univerzitetskog obrazovanja može, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva i uz mišljenje fakulteta zdravstvenog usmjerenja, dobiti status univerzitetske bolnice.

Zakonom se reguliše i način obavljanja privatne prakse zdravstvenih radnika s visokom stručnom spremom. U odnosu na važeći zakon preciznije su određene djelatnosti koje ne mogu biti predmet privatne prakse, kao što su javno-zdravstvene djelatnosti socijalne medicine, epidemiologije i higijene, hitna medicinska pomoć, heterologna transplantacija organa i tkiva i autologna transplantacija koštane srži, prikupljanje i prerada krvi, vještačka oplodnja i patologija.

Dom naroda je odobrio i Prijedlog zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, koji ima namjeru da se svim pacijentima u FBiH omogući jednaka i kvalitetna zdravstvena zaštita, što podrazumijeva uzajamno poštivanje i povjerenje između pacijenta i zdravstvenog radnika. Stoga je Prijedlogom zakona zabranjen svaki vid diskriminacije pacijenata, uz načelo poštivanja ličnosti, fizičkog i mentalnog integriteta i lične sigurnosti pacijenta. Tu je i poštivanje prava pacijenta na samostalnost pri odlučivanju u liječenju, kao i poštivanje pacijentove ličnosti, privatnosti i dostojanstva. Pri njegovom koncipiranju uzete su u obzir odredbe Deklaracije o pravima pacijenta, kao i drugih međunarodnih dokumenata koje je BiH ratifikovala iz ove oblasti.

Dom naroda prihvatio je i Prijedlog zakona o apotekarskoj djelatnosti. Prema odredbama ovog zakona, apotekarska djelatnost obavlja se u apotekama kao zdravstvenim ustanovama, u bolničkim, te u privatnim apotekama. Privatnu apotekarsku djelatnost mogu, pod propisanim uvjetima, samostalno obnašati magistari farmacije. Oni, precizirano je, mogu imati samo jednu privatnu apoteku. Kao apotekarske radnike Zakon prepoznaje magistre farmacije s licencom, magistre farmacije specijaliste s licencom i farmaceutske tehničare s licencom. Takozvani tim apotekarskih djelatnika čine magistar farmacije i farmaceutski tehničar koji ima licencu.

Dom naroda Parlamenta FBiH podržao je Prijedlog projekta Razvoj industrijske politike u Federaciji, na čijoj je izradi radilo 45 univerzitetskih profesora i asistenata te stručnjaka resornog ministarstva. U ovom dokumentu predstavljena je analiza strukture industrijskoga sektora, s akcentima na metalni i elektrosektor, industriju građevinskog materijala i brojne druge.

Zakon o provođenju kontrole, zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite, predlagača zastupnika Zijata Mušića iz SDA, iz prijedloga je u raspravu vraćen kao nacrt. Riječ je o izmjenama i dopunama zakona, koji je usvojen krajem protekle godine, sa namjerem da u FBiH bude provedena revizija budžetskih davanja boračkoj populaciji, te da mjesečne naknade koje imaju borci, na osnovu priloženih dokumenata o njihovom učešću u ratnim jedinicama, nastave primati samo oni koji to zaista zaslužuju, a ne i korisnici koji su to pravo stekli na osnovu diskutabilnih uvjerenja. Međutim, Mušić tvrdi da aktuelni zakon nema efikasne mehanizme za otkrivanje dezertera, pa izmjene i dopune koje je utvrdio podrazumijevaju dostavljanje uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama, kao neoborivih dokaza o nečijem odgovarajućem učešću u odbrambenim jedinicama.

Mušić je istaknuo da su završetkom agresije, početkom 1996. godine, “sve jedinice u oružanim snagama izrađivale su precizne spiskove svojih pripadnika tokom cijelog rata, na osnovu kojih su u Ministarstvu odbrane izdavana uvjerenja o neisplaćenim vojničkim plaćama, te da će njihovo dostavljanje olakšati revizorskim timovima cjelokupni rad”.

Zastupnički dom usvojio je izmjene i dopune ovog zakona na sjednici 28. aprila, te je potrebno da ih odobri i Dom naroda kako bi stupile na snagu. Iako se očekivalo, Dom naroda danas nije razmatrao ovaj nacrt. Nastavak sjednice je 1. jula.

FTV.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: