BiH predala zahtjev za članstvo u EU

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čovićje u ponedeljak ujutro, na prigodnoj svečanosti u Briselu predao zahtjev za članstvo BiH u EU ministru vanjskih poslova Holandije Bertu Koendersu.

„Uvjeren sa da je to put koji nas dodatno jača i da možemo reformisati BiH, i sustići zemlje u okruženju”, rekao je Čović. “Ovo jeste poseban dan i nadamo se da će naša aplikacija biti prihvaćena kako bi naredne godine dobili kandidatski status“, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH. On je najavio da će 2016. godina biti godina reformi i da na tom putu neće biti zastoja.

Komesar za proširenje EU, Johanes Hahn je kazao da je velika važnost ove aplikacije, posebno za građane BiH jer se sve ovo radi zbog njih.

“Ovo su dobre vijesti danas da možemo primiti aplikaciju za članstvo, u ime BiH. Dobra vijest posebno jer je to rezultat napornog rada kojeg ste uložili s nama”, kazala je visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

“Aplikacija je čin putem kojeg narodi u vašoj zemlji mogu vidjeti da rukovodstvo ide zajednički prema zajedničkom cilju. Ja se nadam da ćete to uvijek imati na umu i u narednim koracima”, kazala je Mogherini.

U večernjim satima biće održan prijem povodom formalne predaje zahtjeva za članstvo u EU, a domaćini su hrvatski poslanici u Evropskom parlamentu i izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda.

Time će dvodecenijski put malih uspona a velikih padova koje je BiH imala na evropskom putu, konačno dovesti do prvog opipljivog rezultata – aplikacije za članstvo.

Međusobni odnosi BiH – EU datiraju još iz 1997. kada je Vijeće ministara EU odredilo ključne uslove na kojim će se oni razvijati, čime je BiH dobila šansu za korištenje određenih trgovinskih povlastica.

Proces stabilizacije i pridruživanja kojim je EU definisala svoju politiku prema zemljama zapadnog Balkana pokrenut je 1999. godine. Iste godine je aktiviran program Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, kojem je strateški cilj stabilizacija i približavanje zemalja regije euroatlantskim integracijama, te regionalna saradnja.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je potpisan u junu 2008. ali je, zbog neispunjenih uslova na snagu stupio tek u junu 2015. Tako je BiH bilo potrebnopotrebno punih 15 godina, najduže od svih zemalja Zapadnog Balkana za aktivaciju Sporazuma. Bosna i Hercegovina je prvi set upitnika ili uslova dobila 2000. godine vezano za taj sporazum i od tada do juna 2015. je čekala.

Čelnici Evropske unije su, nakon što BiH nije ispunila postavljeni uslov – nije promijenila Ustav i provela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić – Finci, “ okrenuli list“ i u prvi plan stavili ekonomske i socijalne reforme. Predsjedništvo BiH a zatim i čelnici parlamentarnih partija odnosno Parlamentarna Skupština BiH je usvojila Izjavu o političkoj opredijeljenosti za povođenje reformi da bi, 2015.Vijeće ministara BiH usvojilo Akcioni plan za provedbu Reformske agende do 2018. godine.

Osim paketa reformi, BiH su postavljena još dva uslova – da izradi efikasan mehanizam koordinacije kako bi u procesu integracija „govorila jednim glasom“ te da prilagodi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kako bi se uvažila činjenica da je u međuvremenu, Hrvatska postala članica EU. Pregovori o adaptaciji Sporazuma, nakon što su dogovoreni tehnički detalji, počinju u utorak 16. februara.

U srijedu, 10. februara predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je obznanio da je utvrđen mehanizam koordinacije i objavljen u Službenom glasniku. Izazvalo je to lavinu negativnih reakcija i teških optužbi na račun Zvizdića i Vijeća ministara, u kojim se tvrdi da je mehanizam koordinacije usvojen tajno, bez znanja javnosti. Najglasnija je predsjednica RS Željka Cvijanović koja je iznijela niz teških optužbi prema Zvizdiću ali i ostalim učesnicima u državnoj vlasti, koji su iz partija okupljenih oko Saveza za promjene. To će biti još jedna posebnost BiH – da najviše kritike, teških riječi i osporavanja nekoliko dana prije podnošenja aplikacije za članstvo, dolazi iz same zemlje.

Ali, u ponedeljak, 15. februara BiH konačno ima šansu da krene putem članstva u EU, za šta će biti potrebno raditi uporno, jedinstveno i ozbiljno.

Poređenja radi, ako govorimo o zemljama iz susjedstva, Bosna i Hercegovina, zaostaje za Slovenijom skoro dvadeset godina.Hrvatska je aplicirala za članstvo prije trinaest godina i deset je čekala na prijem u članstvo. Crna Gora je aplicirala prije šest, a Srbija prije sedam godina. Tako da BiH ima ozbiljan zastoj i mnogo posla kako bi bar donekle sustigla zemlje iz svog okruženja.

Ono što Bosnu i Hercegovinu očekuje nakon aplikacije, ako bude proslijeđena Evropskoj komisiji, jeste odgovaranje na upitnike. Za BiH je sada najvažnije da dođe do otvaranja pregovora. Prva poglavlja koja će Bosna i Hercegovina otvoriti biće poglavlja 23 i 24, u okviru kojih će uz podršku Evropske unije postići nivo pravosuđa koje će postati nepristrasno, efikasnije, brže. Posebno je važno poglavlje 23, politički uslovi koji se postavljaju da bi zemlja imala uspjeh u borbi protiv korupcije.

Svih godina mukotrpnog puta BiH prema EU, građani su u visokom procentu podržavali moguće članstvo svoje zemlje u EU. Time su izražavali nadu i želju da ne budu građani „pustog ostrva izolovanog od evropskih standarda“, ali i da svi oni koji su upetljani u kriminal,odgovaraju za svoja nedjela, koja su građane BiH neprestano vukli u bijedu i siromaštvo.

Radio Slobodna Evropa

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

%d blogeri kao ovaj: