Stres – epidemija današnjice

Cijena posljedica stresa u kojem danas živimo se mjeri u milijardama eura za svako društvo i njegovu ekonomiju. Ako uzmemo u obzir i dugoročne posljedice na svaku osobu koja je pod stresom, šteta je još veća, a hitnost djelovanja utoliko važnija. Organizacije mogu izgubiti i preko 20 posto produktivnosti ukoliko je većina uposlenika izložena prevelikom stresu.

Kao prirodan odgovor na takvu situaciju, industrija pružanja savjetodavnih usluga koje se bave upravljanjem stresom je u porastu, a rješenja se svode na veoma jednostavne stvari.

Prema jednoj američkoj studiji, objavljenoj ove godine, gotovo polovica uposlenika pati od stresa na radnom mjestu. Čak 66 posto radnog kadra ima poteškoće u radu i fokusiranju na zadatke zbog stresa, koji je sa razlogom nazvan epidemijom 21. vijeka od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ovo je, svakako, ogroman problem za društvo, kako na individualnom, tako i na kolektivnom nivou.

Velika šteta

U studiji je procijenjena i šteta koju stres prouzrokuje, na ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država u ovom slučaju i ona iznosi nevjerovatnih 190 milijardi eura godišnje. Navedena suma predstavlja više od 1,5 posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda SAD-a.

Većina nas, uglavnom s pravom, smatra da je naš posao veoma stresan. Analize pokazuju da na toj ljestvici prednjače vojska i vatrogasci, dok je na dnu stresne liste posao medicinskog tehničara.

Ako primijenimo isti procenat u slučaju Bosne i Hercegovine, onda šteta iznosi blizu 200 miliona eura godišnje. To je, dakle, minimalna suma koju domaća ekonomija gubi zbog pada produktivnosti usljed prevelikog stresa zaposlenih. Navedena suma za BiH je gotovo jednaka sumi svih direktnih stranih ulaganja u 2011. godini, a sa njom se mogu otvoriti stotine novi radnih mjesta.

Pored navedenih problema na poslu, stres je, također, uzrok grešaka i probijenih rokova za 21 posto zaposlenih, a 15 posto zaposlenih ima i probleme u odnosu sa saradnicima i nadređenima zbog stresa.

Većina nas, uglavnom s pravom, smatra da je naš posao veoma stresan. Analize pokazuju da na toj ljestvici prednjače vojska i vatrogasci, dok je na dnu stresne liste posao medicinskog tehničara. Godišnja studija spomenuta na početku teksta se bavila analizom 200 različitih zanimanja, mjereći njihovo radno okruženje, konkurentnost posla i rizike koji ga okružuju.

Što se tiče poslova koji se smatraju najstresnijima, prvih pet poslova na listi imaju zaista dosta opasnosti koje često idu uz posao: vojnici, vatrogasci, piloti, vojni generali, policija, menadžeri događaja (event manager), šefovi PR odjela, direktori kompanija, novinari i vozači taksija. Rezultati provedene analize se, naravno, uvijek mogu diskutovati, jer, naprimjer, vojska koja nije u ratnoj zoni uglavnom nema posebnog stresa, kao ni vatrogasci u mnogim mirnim područjima i gradovima.

S druge strane, poslovi procijenjenji kao oni sa najmanje stresa, pored navedenog medicinskog tehničara su draguljar, frizer, šminker i medicinski laborant. Zanimljivo je da je najstresniji posao u 2012. godini donosio gotovo isti nivo prihoda kao najmanje stresan posao na listi.

Štete za organizacije i za društvo su zaista kolosalne i stoga je jasno zašto se sve više napora i sredstava ulaže u upravljanje stresom, koje bi trebalo da počne ispitivanjem vlastitih reakcija na stres i analizom koja će pokazati do koje mjere smo pogođeni stresom. Nakon toga je lakše djelovati konstruktivno i otklanjati uzroke stresa.

Djeca vrište u kući, ponijeli ste posao sa sobom kući, kasnite već dva dana sa plaćanjem računa i svaki dio vašeg doma vas podsjeća na nešto što treba uraditi. Zvuči poznato mnogima od nas….

Upravljanje stresom

Kako stres djeluje na nas, odnosno kako se mi postavljamo prema stresnim dešavanjima? Neki ljudi su po prirodi opušteniji i izgledaju relaksirano i u iznimno stresnim situacijama, dok su neki drugi u grču čak i u svakodnevnom životu.

Evo nekih od nezdravih reakcija na stres koje, u današnjem prebrzom načinu života, mnogi od nas kumuliraju:  Bol i zgrčenost mišića (posebno vrata, leđa i ramena), te “neobjašnjivi” bolovi i u drugim dijelovima tijela; glavobolja i nesanica; prejedanje; ljutnja i iritiranost; plakanje, često naizgled bez povoda i osjećaj izolovanosti; depresija; negativnost i preuveličavanje negativne situacije;  pušenje itd.

Nakon identifikacije negativnih reakcija na stres, sljedeći korak u procesu upravljanja stresom jeste početak korištenja jedne ili više od brojnih tehnika upravljanja stresom. Tehnike se svode uglavnom na smanjenje aktivnosti i olakšavanje dnevnog, sedmičnog i mjesečnog rasporeda aktivnosti, te bolje planiranje i upravljanje vremenom, bavljenje određenim hobijem, uvođenjem više odmora i druženjem sa pozitivnim osobama.

Važnost identificiranja uzroka stresa je zaista primarna, jer će oblikovati odgovore i akcije koje treba poduzeti u procesu upravljanja stresom. Stres je, jednostavno, naša reakcija na sve ono što okruženje iziskuje od nas.

Iako je stres danas sve teže izbjeći, jer je sve više stvari, osoba i aktivnosti koje traže našu energiju i vrijeme, adekvatnim vještinama upravljanja stresom moguće je izaći kao pobjednik i u ovoj borbi.

Stres može biti akutni (hitna i intenzivna reakcija u sadašnjosti, poput razgovora za posao) ili hronični stres koji je manje vidljiv i primjetan, ali čije posljedice znaju biti trajnije i opasnije od akutnog stresa. Stres može imati vanjske uzroke (vjenčanje, rođenje ili smrt u porodici, razvod, buka, loš komšiluk, poslovno ili socijalno okruženje itd…) ili unutrašnje (strahovi, vjerovanja, nesigurnost itd).

Strategija djelovanja na vanjske faktore stresa prolazi uglavnom putem promjene načina života (zdrava ishrana, bavljenje sportom, bolje upravljanje vremenom, druženje, više odmora itd).

Značajan dio stresa nije direktno povezan sa vanjskim faktorima, nego je proizvod našeg načina razmišljanja. Strah od visine, od javnog nastupa ili strah od letenja uglavnom nemaju veze sa nekom drugom osobom ili vanjskim faktorom, nego sa našim gledanjem na stvari.

Pozitivna je činjenica da smo mi ti koji možemo kontrolisati naš način razmišljanja, a negativna je da su brojni strahovi, negativne misli i nesigurnosti naši dugogodišnji kompanjoni i potrebno je dosta vremena i rada da ih ostavimo iza sebe. Ali, na svu sreću, moguće je. Upravo u tom pravcu idu strategije koje djeluju na oslobađanje od unutrašnjeg stresa i ciljaju na promjenu načina razmišljanja.

Prepoznavanje problema je svakako prvi korak ka njegovom rješenju i radeći na razumijevanju izvora vašeg stresa već započinje proces upravljanja stresom.

Težnje ka sreći postoje od kada i samo čovječanstvo. Ukoliko ste umorni od čekanja boljeg života i boljeg sutra, posebno u domaćem okruženju, prakticiranje nekih od aktivnosti koje slijede je utoliko važnije.

Naime, sreća nije nešto što se dešava ili desi nekim čudom. Radi se o nečemu što možemo razviti u sebi i sačuvati. Nauka i istraživanja nam govore da je samo 10 posto razlike u odgovorima ljudi, o tome da li su sretni ili ne, vezano za razliku u materijalnim uslovima i u okruženjima u kojem žive. Drugim riječima, samo 10 posto osjećaja sreće je vezano za vanjske faktore. Preostalih 90 posto ovisi o našoj ličnosti, mislima, ponašanju i može biti poboljšano.

Ljudi koji uvijek odgovaraju da su istinski sretni i koji tako i osjećaju, intuitivno znaju sve navedeno i njihov život je postavljen na nekoliko važnih temelja: posvećuju vremena porodici i prijateljima; cijene ono što imaju, optimisti su koji vide svrhu života i postojanja; znaju živjeti u sadašnjosti i uživati u trenutku koji se upravo dešava.

Ako ste fokusirani na određeni cilj i ako vidite svrhu onoga što radite i što jeste, onda ćete biti puno teža žrtva za stres i negativne misli. Bilo da se radi o čuvanju djeteta, uzgoju cvijeća ili pravljenju poslovnog plana vaše kompanije, ono što je važno i što djeluje kao zaštitni faktor protiv stresa jeste činjenica da ste usmjereni.

To su upravo i aktivnosti koje podstiču kompanije koje danas spadaju u najpoželjnije poslodavce na svijetu. Google, Apple i nekoliko drugih se trude i sve više ulažu kako bi poboljšali kvalitet života svojih uposlenika.  Od niza praktičnih usluga i aktivnosti koje možete obaviti kod poslodavca (pranje veša, čuvanje djece ili kućnih ljubimaca, kupovina itd), pa do opuštajućih ili zabavnih trenutaka koje možete imati na pauzi baveći se nekim od sportova ili jednostavno spavajući pola sata – sve aktivnosti teže da smanje nivo stresa. Mnoge aktivnosti su jednostavne i jeftine u odnosu na ulaganje koje, naprimjer, iziskuje građenje jedne fabrike.

Moć optimizma

Gradite odnose. Okružite se sretnim i zadovoljnim osobama. Tako će se i vaše raspoloženje popraviti i takvom pozitivnom spiralom ćete vi pomoći onima oko vas kojima je to potrebno. Ljubav i pažnju naših najdražih često uzimamo zdravo za gotovo, zaboravljajući da je to biljka kojoj treba puno pažnje. Rezultati studija pokazuju da ljudski odnosi i veze daju najveći značaj i smisao životu, tako da je potrebno gajiti kvalitetne i smislene odnose sa izabranim osobama.

Budite zahvalni bez čekanja teške saobraćajne nesreće ili bolesti da biste cijenili dobro zdravlje ili jednostavno postojanje. Napredak i pozitivni tok misli se može postići jednostavno ako prakticiramo da na kraju svakog dana zapamtimo jednu lijepu stvar koja nam se desila taj dan.

Pozitivan stav i optimizam su samo navika da se gleda na pozitivnu stranu događaja. Naravno, mnoge loše stvari se, također, dešavaju, ali vještina koju treba razviti jeste da ne dopustimo negativnom da nam pokvari cijeli dan. Nijedna situacija nije tako loša kao što nam se učini u prvi mah i uvijek se iz nje može nešto naučiti.

Ako ste fokusirani na određeni cilj i ako vidite svrhu onoga što radite i što jeste, onda ćete biti puno teža žrtva za stres i negativne misli. Bilo da se radi o čuvanju djeteta, uzgoju cvijeća ili pravljenju poslovnog plana vaše kompanije, ono što je važno i što djeluje kao zaštitni faktor protiv stresa jeste činjenica da ste usmjereni.

Iskoristite svaku priliku u danu za sitna zadovoljstva i ne odgađajte ih za sutra. Kopanje po prošlosti i pretjerana briga o budućnosti ne mogu ništa promijeniti, niti vam donijeti nešto dobro.

Od teorije do prakse, put ka smanjenju nivoa stresa u životu je da izgleda posebno težak na početku, ali svakim korakom koji napravimo postaje sve lakši, zabavniji i vrjedniji. Kako posljedice nezdravog stresnog života, tako i odgovornost za poboljšanje situacije dijelimo svi.

Al Jazeera

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: