Šta donosi Gutićev zakon o platama u Tuzlanskom kantonu?

Vlada Tuzlanskog kantona će uskoro, na prijedlog premijera Bege Gutića, usvojiti zakon o platama i naknadama izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti Tuzlanskog kantona.

Zakon predviđa smanjenje primanja poslanicima u Skupštini Tuzlanskog kantona, ali i direktorima nekih javnih preduzeća i ustanova. Naš portal je došao u posjed nacrta ovog važnog zakona, koji tek treba da usvoji kantonalna Vlada, a potom i poslanici u kantonalnoj Skupštini.

Zakon reguliše način i elemente utvrđivanja plate, prava izabranih dužnosnika, naknade plate zbog bolesti ili povrede, naknade za ishranu, službeno putovanje, najviši iznos plate… Također, ovim zakonom će se, piše u obrazloženju, na jedinstven način urediti plate i naknade izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima zakonodavne i izvršne vlasti Tuzlanskog kantona, pravobranioca i zamjenika pravobranioca, te utvrditi gornja granica plata direktora javnih preduzeća i ustanova čiji je vlasnik ili osnivač Tuzlanski kanton, a van snage će se staviti više akata Skupštine TK i Vlade TK kojima je trenutno uređena ova oblast.

Spomenut ćemo nekoliko članova ovog zakona. Članovi 4., 5., 6., 7. i 8. govore o utvrđivanju osnovice za obračun plate, elementima za utvrđivanje osnovne plate, o vremenu ostvarivanja prava, paušalu i koeficijentima.

Dakle, osnovna plata poslaniku će se utvrđivati množenjem osnovice sa utvrđenim koeficijentom. Osnovica je 380,25, a koeficijent 3,5. To znači, kada se sabere i minuli rad, da će plata poslanika iznositi između 1450 i 1500 maraka.

Uz platu, poslanici će imati još paušal u iznosu od 760 maraka. To znači da će ukupna primanja profesionalnih poslanika, ukoliko se ovaj zakon usvoji, u budućnosti iznositi između 2200 i 2300 maraka. Ostala primanja poslanika, kao što su naknade za prisustvo sjednicama i komisijama, ukidaju se članom 22. ovog zakona.

Kada su u pitanju poslanici koji nisu profesioalizirali svoj rad, oni će samo primati paušal u iznosu od 760 maraka, te uz to vjerovatno primati platu u preduzeću ili ustanovi u kojoj su zaposleni. Zanimljiv je i vrlo važan član 19. ovog zakona koji definište najviši iznos plate.

– Najviši iznos neto plate, bez minulog rada, direktora i drugih rukovodilaca javnih preduzeća, javnih ustanova i drugih javnih službi čiji je osnivač Kanton i/ili se pretežno finansiraju iz budžeta Kantona ili kantonalnog vanbudžetskog fonda, ne može prelaziti iznos neto plate koja je u skladu sa ovim zakonom uzvrđena ministru (2574 KM), piše u članu 19. U istom članu, u stavu 2. piše: Izuzetno, od stava 1. ovog člana, najviši iznos neto plaće, bez minulog rada, direktora JZU UKC Tuzla i rektora JU Univerzitet u Tuzli ne može prelaziti iznos neto plaće koja je u skladu sa ovim zakonom utvrđena premijeru (3232 KM) – navodi se.

Prema nekim procjenama, usvajanjem ovog zakona na godišnjem nivou bi se ostvarile uštede između 500.000 i 600.000 maraka. No, sve zavisi od kantonalnih poslanika, koji ovaj put trebaju podići ruku za smanjenje vlastitih primanja.

Ovih dana smo pisali da 13 poslanika ima primanja između 3.500 i 5.500 maraka. Da li su ova primanja zaslužena i prevelika u Kantonu sa 100.000 nezaposlenih i deficitom od 100 miliona KM, procijenite sami.

(S. Karić/Faktor.ba)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: