PREDSTAVNICI VLASTI TK I OPĆINE KALESIJA POZVALI GRAĐANE DA ODUSTANU OD TRAŽENJA AZILA U ŠVEDSKOJ

U posljednje vrijeme primjetan je povećan trend odlaska državljana BiH radi nedozvoljenog traženja azila u pojedinim zemljama Evropske unije, a naročito u Švedskoj. Primijećeno je da se građani s područja općina Kalesija, Sapna i Zvornik u većem broju prijavljuju kod švedskih vlasti za dobivanje azila. Tim povodom općinu Kalesija  su posjetili premijer Vlade TK-a, Sead Čaušević i ministar MUP-a TK-a, Amir Husić.

 

Razgovorima u kabinetu načelnika općine Kalesija, Rasima Omerovića prisustvovali su i predstavnici PU Kalesija, koji su iznijeli podatke da je u samo u posljednji mjesec dana podneseno 836 zahtjeva  za izdavanje pasoša na području općine Kalesija, što se indirektno može povezati sa odlascima građana sa ovih prostora u Švedsku i Francusku. Pored velikog broja  zahtjeva za pasoše, samo na području kalesijske općine u posljednji mjesec dana osnovnu školu je napustilo 34 učenika, za koje se pretpostavlja da su s roditeljima napustili zemlju.

Govoreći o ovom problemu općinski načelnik Rasim Omerović je kazao da u najvećem broju slučajeva u Švedsku i Francusku odlaze građani sa područja Podrinja, koji su prijavljeni na području općine Kalesija.

– Želosno je da građani prodaju imovinu i upuštaju se u avanturu traženja azila u Švedskoj, Francuskoj, Finskoj i drugim zemljama Zapadne Evrope. Radi se uglavnom o građanima  sa područja Osmaka, Zvornika i drugih Podrinjskih opština, koji imaju prijavu mjesta prebivališta na području općine Kalesija. Međutim, ono što pozudano znamo je ima i građana stanovnika sa područja općine Kalesija, koji su u posljednji mjesec dana pokušali doći do azila u zemljama Zapadne Evrope. Naša je obaveza da sve građane koji su namjeravali krenuti ovim putem upozorimo da se bespotrebno izlažu troškovima za put koji je unaprijed osuđen na neuspjeh.  Već imamo informacije da su mnogi bh-a građani deportovani iz Švedske,  a da će i ostali biti vraćeni u BiH, kaže načelnik Omerović.

Ministar MUP-a TK-a, Amir Husić je pozvao građane koji namjeravaju putovati u Švedsku da odustanu od ove namjere, jer se radi o klasičnoj prevari i obnani građana u koju su uključene i neke kriminalne grupe iz susjednih zemalja.

–         Imamo operativna saznanja da krimi grupe iz Bajne Bašte, u saradnji sa nekim prevozničkim firmama iz Srbije, obećavaju građanima dobijanje azila u Švedskoj. Radi se o klasičnoj prevari, jer će svi oni koji budu otputovali u Švedsku potrošiti novac i na kraju biti vraćeni u BiH. Pozivamo građane da ne nasjedaju na ovakve obmane i da odustanu od putovanja, jer je jasno propisan način dobijanja azila u zemljama Šengen zone. Mi smo već kontaktirali ambasade zemalja u koje se najčešće građani sa ovih prostora prijavljuju za azil i dobili smo jasnu poruku da će svi takvi građani biti vraćeni u BiH po hitnom postpupku, kazao je ministar Husić i naglasio da postoji velika mogućnost da građanima koju budu vraćeni iz Švedske bude uvedena višegodišnja zabrana ulaska u prostor Šengena.

Na sastanku se mogla čuti i informacija da dio građana za Švedsku putuje sa autobuske stanice u Zvorniku, gdje se autobusima beogradske Laste prevoze do Beograda, gdje ih čekaju advokati, koji za određeni iznos novca  nude nekakvu  dokumentaciju, sa kojom bi navodno bh-a građani mogli mnogo lakše dobiti azil u Švedskoj.

Međutim, da je traženje azila veoma težak i dugotrajan proces, koji se u većini slučajeva završava povratkom u matičnu zemlju, potvrđuje i primjer dvadesetšestogodišnjeg Juse Jusića iz povratničkog naselja Mahala, opština Osmaci, koji se nakon  15mjeseci provedenih u Francuskoj vratio kući.

 

–  Nikome ne bih preporučuo da prođe put koji sam ja sa suprugom i dvoje djece prošao u Francuskoj. Prvi mjesec smo spavali napolju, obično ispod stepeništa, uz jedan obrok dnevno. Nakon toga sam, na osnovu bolesnog djeteta, koje je tada imalo samo četiri mjeseca, dobio smještaj u jednom hotelu. Nas četvero smo na raspolaganju imali jednu sobu.  Bio sam smješten u gradu Annecy, a na razgovor za dobijanje političkog azila morao sam ići u Pariz. Kada sam dobio negativan odgovor iz Pariza odmah sam s porodiciom morao napustiti Francusku i vratiti se u BiH, kaže Juso Jusić, koji  je za ovu avanturu  morao platiti pet hiljada maraka.

 

Iako je trenutno bez posla Juso kaže da se više nikada ne bi odlučio za odlazak u neku drugu zemlju zbog traženja azila.

– Radije ću ovdje pomagati ocu u automehaničarskoj radnji, kad ima posla,  ili ići na dnevnicu, kako bi svojoj porodici obezbijedio hranu nego ponovo proći sve one neprijatnosti i poniženja kroz koja sam prošao sa porodicom, govori Juso, koji je neke od poznanika već nagovarao da odustanu od traženja azila.

 

Mirsad Zulić.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: