Izvorna muzika, fenomen započet sredinom 60-ih godina, pokušava se sačuvati

Kada su sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, nekako iznenada, sa u to vrijeme rijetkih gramofona odjeknule prve pjesme izvorne muzike snimljene na “čudu” zvanom singlica, a pjevali ih “Kalesijski zvuci” iz Kalesije, “Raspjevani slavuji – braća Babajići” iz okoline Gračanice, “braća Begić” iz Dervente, a kasnije i Halid Musić i grupa “Sijelo”, narod je ekspresno zavolio njihovu muziku.

Pjesme koje su pjevali Hasan Šabanović o svojoj Kalesiji, Ismet Babajić i Hazim Hodžić o čobanici ljepotici, Ilija i Marko Begić o Posavini i prvim ljubavima, Halid Musić o fruli koja svira i u srce dira, pokrenule su pravu lavinu u diskografskim kućama i jagmu za izvornjacima. Snimane su nove i nove singlice, stvarani hitovi, punile se dvorane, radio-televizijske kuće bile su zatrpane željama slušalaca i gledalaca za izvornim pjesmama, a pjevači su zadovoljno trljali ruke.

– Bila su to zlatna vremena. Album s kultnom pjesmom “Čobanice, moja ljepotice” prodat je u 300.000 primjeraka, a mi smo od “Diskotona” dobili nagrade za zlatni, srebreni i platinasti tiraž. Jedini problem bio je kako udovoljiti svima koji vas traže. Zarađivale su se vreće para na svadbama, ispraćajima, vašarima, koncertima – priča Ismet Babajić, tužan zbog toga “na što je danas spala izvorna pjesma – sve sami šund”.

Predanje kaže da je korijen izvorne muzike ovog kraja Bosne i Hercegovine postavio neki Avdaga, boem tuzlanskog kraja, koji je od svega u životu imao malu šargiju i išao od sela do sela, svirao i kao slavuj pjevao te od groša zarađenog živio i skončao.

Ilija i Marko Begić iz Dervente također su svijetla tačka izvorne muzike. Uvijek su braća Posavljaci pjevala o ljubavi, običajima i svojoj Bosni, kao u posljednjoj pjesmi: “Bosno moja slikom naslikana, ljepotice moja uplakana, sve što više tvoje grane lome, sve si više draga srcu mome”, aludirajući na stanje u našoj državi.

Blago koje nestaje

Sinoć je u Kalesiji održan Osmi festival izvorne muzike pod nazivom “Izvorna muzika –  naša muzika, blago koje nestaje”. Inače, na prošlogodišnjem festivalu Hani Babajić, kćerki Ismeta Babajića, kao najmlađem učesniku dodijeljena je nagrada – snimanje CD-a.

Ovaj festival redovno je za života posjećivao veliki bh. književnik Nedžad Ibrišimović i volio je čuti najpoznatiju pjesmu “Kalesijske trojke” “Kad Ibro pođe zemlju da brani”, snimljenu krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća.

Dnevni avaz

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

%d blogeri kao ovaj: