Hrvatska će od ponoći nizom aktivnosti obilježiti istovremeni ulazak u šengenski prostor i eurozonu, što su bili strateški ciljevi Zagreba od ulaska u Evropsku uniju prije nepunih deset godina.
U noći s 31. decembra na 1. januar, ministar finansija Marko Primorac i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić učestvovaće ispred zgrade Hrvatske narodne banke u Zagrebu u prigodnom programu obilježavanja članstva u eurozoni, odnosno prelaska na euro kao zvaničnu valutu.
Tom prilikom će, između ostalog, na obližnjem bankomatu prvi put podići euro.
Istovremeno, ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović i ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman biće na graničnim prelazima Bregana, sa Slovenijom, i Goričan, s Mađarskom.
Simboličnim skidanjem table, podizanjem rampe i označenim zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole u ponoć će se obilježiti ulazak Hrvatske kao 27. članice, u najveće područje slobodnog kretanja u svijetu.
U nedjelju, 1. januara, premijer Andrej Plenković će s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i sa slovenačkom premijerkom Natašom Pirc Musar, obilježiti članstvo Hrvatske u šengenskoj zoni susretom na Bregani.
Potom će premijer i predsjednica EK kafom u centru Zagreba, koju će platiti u eurima, simbolično obilježiti hrvatsko članstvo u šengenskoj eurozoni.
Ulaskom Hrvatske u najveće područje bez granica na svijetu ukidaju se granične kontrole na svim njenim granicama prema zemljama EU, dok granice prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori postaju spoljašnje granice EU.
Od 1. januara ukidaju se 73 kopnena granična prelaza i 12 graničnih prelaza na moru, dok će iz tehničkih razloga, kontrole na aerodromima biti ukinute od 26. marta.
Za državljane Srbije i drugih susjednih zemalja koje nisu u EU (BiH i Crna Gora) ulazak Hrvatske u Šengen ne donosi promjene u proceduri prelaska granice jer je Hrvatska i do sada primjenjivala šengenska pravila, ali će biti izmjena kada je riječ o njihovom boravku u Hrvatskoj, koji od 1. januara 2023. ne može biti duži od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Ulaskom Hrvatske u eurozonu, hrvatska valuta kuna odlazi u prošlost, a mijenja je euro.
Građani će, međutim, do 15. januara moći da plaćaju i u kunama, ali bi kusur trebalo da dobijaju u eurima.
Do kraja 2023. novčanice i kovanice kuna moći će da se zamijene za euro u poštama, poslovnim bankama i poslovnicama Fine, a potom od 2024. samo u Hrvatskoj narodnoj banci.
(BHRT)
