Sve češće primjećujemo kako je gotovo nemoguće izaći iz trgovine bez potrošenih minimalno 20 maraka, a u povratku kući – kese su sve lakše i praznije. Ono što je nekada bilo dovoljno za cijelu sedmičnu kupovinu sada jedva pokriva osnovne namirnice za nekoliko dana.
Najveći udarac osjete penzioneri. Mnogi su prisiljeni smanjiti potrošnju na određene proizvode ili tražiti jeftinije alternative, poput Marijana Divkovića, koji sa minimalnom penzijom jedva pokriva osnovne potrebe.
„Mliječni proizvodi, meso je puno poskupilo. Živiš nazor, kako umiješ i znaš, snalaziš se, imaš minimalnu penziju, razvuci koliko imaš i šuti“, rekao je Marijan Divković.Slična iskustva sa poskupljenjima imaju i drugi građani. Poskupljenja primjećuju, ali su, kažu nemoćni išta učiniti da ih spriječe.
„Peciva recimo, kifla i slanac sad 40 feninga, lepina 70 feninga, to je preskupo. Kafa isto“, kaže jedna građanka.
Kako spriječiti poskupljenja i zbog čega do njih dolazi pitanja su na koja ni stručnjaci nemaju odgovore. Admir Čavalić, ekonomski analitičar, objašnjava da je problem višeslojan.
„Postoje određeni problemi po pitanju pekarskih proizvoda, ta lančana poskupljenja od brašna, pšenice pa dalje, zatim energenti, cijena električne energije je viša. Vrlo vjerovatno će doći do značajnijih parcijalnih poskupljenja i u narednoj godini, ali to se misli na određene prehrambene proizvode“, ističe Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Rješenje postoji, kaže Čavalić. Ono se ogleda u snižavanju nameta poslodavcima.
„Ako spustimo fiskalni teret na rad, u isto vrijeme radnici imaju veće plate, a poslodavci su konkuretniji i mogu spustiti cijene proizvoda i to jedino sad što nam može pomoći u ovom trenutku“, rekao je Čavalić.
Ipak, provođenje ovih mjera zahtijeva političku volju i efikasnost, a fiskalni zakoni još uvijek čekaju na parlamentarnu raspravu – koja će najvjerovatnije biti odgođena do naredne godine.Stalna poskupljenja osnovnih namirnica i dalje opterećuju budžete građana, dok rješenja, iako moguća, ostaju na čekanju.
Radio Feral/RTV Slon
